Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović obrušila se u intervjuu za HRT na ministra vanjskih i europskih poslova Miru Kovača, kazavši da krivnju za to što se Hrvatska u stranim medijima optužuje za ‘fašizaciju društva’ snosi i hrvatska diplomacija. Predsjednica se, kaže, ponekad pita zastupaju li neki veleposlanici interese Hrvatske ili pak države primateljice kad se s njima apsolutno slažu u kritikama Hrvatske. Tportalu su taj iznenađujuće oštar napad kratko komentirali Kovačevi prethodnici Gordan Jandroković i Vesna Pusić, a iscrpniju je analizu dao bivši zamjenik šefice diplomacije, operativac Joško Klisović

U MVEP-u zasad šute, kao i u Uredu predsjednice, gdje smo pitali za imena hrvatskih diplomata kojima predsjednica zamjera to da se stavljaju u službu stranih sila, kao i što predsjednica po tom pitanju kani poduzeti. U međuvremenu, otprilike isto pita se i Vesna Pusić.

‘Ne mogu ni pretpostaviti o kome se radi. A naročito, ne razumijem na što se žali predsjednica Kolinda Grabar Kitarović. Neutemeljene kritike je lako odbaciti. Opravdane treba iskoristiti za popravljanje naše situacije’, poručila je kandidatkinja za glavnu tajnicu Ujedinjenih naroda u poruci za tportal.

Gordan Jandroković odgovara pak da mu nisu poznati razlozi zbog kojih je predsjednica prozvala ministra vanjskih i europskih poslova, no uvjeren je da će Grabar Kitarović i Kovač u dijalogu razriješiti eventualne dvojbe. ‘Apsolutno podržavam to da se oni dogovore i zajednički djeluju na dobrobit hrvatske vanjske politike. Nadam se da će izgladiti spor, ako ga ima, i da će sve biti u redu’, rekao je za tportal Jandroković.

Packe stižu iz cijelog niza država
Podsjetimo, predsjednica je jučer izbjegla odgovoriti na pitanje kolika je uloga stranih veleposlanika u tome što se Hrvatska posljednjih nekoliko dana u stranim medijima optužuje za fašizaciju društva te je svalila krivicu na fantomske hrvatske veleposlanike.

‘Ne bih sada spekulirala o tome. Mislim da doista veleposlanici u Hrvatskoj rade s najboljom namjerom… Držim da su pritom dijelom krivi izolirani članci koji dolaze iz Hrvatske o navodnoj fašizaciji, a dijelom je krivnja na hrvatskoj diplomaciji i tu strahovito zamjeram svima koji su dosada radili. Sada, evo, i pozivam i prozivam i ministra Kovača da nakon 100 dana Vlade konačno učini nešto u toj našoj diplomaciji. Ponekad se pitam zastupaju li neki od naših veleposlanika interese hrvatske države ili države primateljice kad se s njima apsolutno slažu u nekakvim priopćenjima i nekakvim kritikama Hrvatske’, odgovorila je, između ostalog, predsjednica u intervjuu za HRT.

Packe novoj hrvatskoj vlasti, što diplomatskim kanalima a što putem medija, stižu iz cijelog niza država – Njemačke, Francuske, Austrije, SAD-a, Nizozemske, Velike Britanije, Norveške itd. – pa nije jednostavno detektirati na koga je ciljala predsjednica. Uzme li se u obzir to da je posljednju, ujedno najzvučniju pljusku službenom Zagrebu udijelio povjerenik za ljudska prava Vijeća Europe, dakle organizacije 47 država članica šire europske regije, detekcija pojedinih ‘grešnika’ u hrvatskoj diplomaciji dodatno se usložnjava.

Klisović: U uvjetima nedefinirane vanjske politike veleposlanici ne znaju što im je raditi
U pomoć priskače diplomat mlađe generacije iznimno bogatog iskustva Joško Klisović, trenutno saborski zastupnik SDP-a i potpredsjednik saborskog Odbora za vanjsku politiku. Jesu li, po njegovom sudu, na predsjedničinoj meti ambasadori koje je postavila bivša vlast? Takvih je, podsjeća Klisović u razgovoru za tportal, svega nekolicina, a među njima su izvanredni i opunomoćeni veleposlanici Ivan Grdešić (u Londonu), Damir Grubiša (Rim) i Ivo Goldstein (Pariz). No s obzirom da tim sveučilišnim profesorima diplomatski mandati istječu već ovog ljeta, Klisović ne misli da se predsjednica u svojoj kritici referirala na njih. No njezin istup valja itekako ozbiljno shvatiti.

‘Upozorenje predsjednice da hrvatski diplomati ne zastupaju hrvatske interese shvatio bih vrlo ozbiljno jer je ona sukreatorica vanjske politike, ona imenuje ambasadore i ona jako dobro zna, budući da je oni na dnevnoj razini izvještavaju o svom radu, što oni rade. Rekao bih da se tu više radi o nesnalaženju hrvatskih ambasadora u uvjetima nedefinirane vanjske politike. Ti ljudi jednostavno ne znaju što su prioriteti vanjske politike i na čemu treba raditi’, upozorava Klisović, a na prvoj sjednici Odbora za vanjsku politiku zatražio je da ministar Kovač u Saboru prezentira prioritete vanjske politike, ali se to još uvijek nije dogodilo.

Stoga je uputio zastupničko pitanje Vladi: koji su prioriteti vanjske politike? Odgovor je napisan i Vlada ga je usvojila na prošloj sjednici, javlja Klisović, u iščekivanju da mu odgovor stigne službenim kanalima.

Dakle, u uvjetima nepostojanja jasnih prioriteta vanjske politike Klisović smatra da je predsjedničina kritika ministru Kovaču na neki način opravdana. ‘Ali ne možemo u tom smislu govoriti o profesionalnosti hrvatskih ambasadora i njihovoj želji ili volji da štite hrvatske interese u inozemstvu, nego prije svega moramo govoriti o politici koju ti ambasadori moraju provoditi, a koja nije definirana’, dodaje Klisović.

Po njegovom mišljenju, predsjedničin napad mogao bi biti naznaka kadrovskog preslagivanja u vanjskoj politici. U kojem smislu?

‘Isto kao i što je došlo do preslagivanja kada je predsjednica uskratila svoje povjerenje čelnicima obavještajne službe. Znači li to i ovdje tako nešto, ne znam, ali ovakva kritika ne može ostati bez svog epiloga, bez daljnjih posljedica’, smatra Klisović, podsjećajući da je ministar Kovač jedina osoba koju je predsjednica imenovala u negativnom kontekstu.

Može li se očekivati da HDZ uopće reagira na kritike predsjednice; je li u pitanju manjak komunikacije između šefa diplomacije i predsjednice?

‘Ministar je nekoliko puta javno kazao da ima komunikaciju s predsjednicom, tako da očigledno nije stvar do manjka komunikacije, nego je više do sadržajnog nezadovoljstva predsjednice radom diplomacije, odnosno vanjskom politikom’, objašnjava Klisović. No na što se suštinski odnosi predsjedničina kritika? Kako bi, primjerice, hrvatski veleposlanik u Americi mogao provoditi američku politiku prema Hrvatskoj?

‘To je vrlo dobro pitanje, s obzirom da je i veleposlanik jedna vrsta profesionalnog državnog službenika, a ne dužnosnik koji donosi odluke. To morate pitati predsjednicu. Veleposlanici nemaju takvih ovlasti; ako bi netko pokušao to raditi, on bi izašao iz okvira svoje službe i onda je naravno pitanje njegovog daljnjeg angažmana.’

“Paraliza u odlučivanju pokazat će se vrlo štetnom”
Predsjednica je u intervjuu apostrofirala da je problem u tome da se ti veleposlanici ‘apsolutno slažu u nekakvim priopćenjima i nekakvim kritikama Hrvatske’.

‘Da, isto kao što je jučer kazala da je Dragan Lozančić bio osobni obavještajac Zoranu Milanoviću. Nikakav dokaz nije podastrla, baš ni kao kada je rekla da je on prekršio zakon. Čujemo da premijer kaže da Lozančić nije prekršio zakon. E sad, u takvim relacijama vrlo je teško funkcionirati, a meni je isto vrlo teško komentirati’, objasnio je Klisović.

S obzirom na disfunkcionalnost na brojnim područjima, je li sklon sve brojnijim nagađanjima o skorim prijevremenim izborima?

‘Mislim da ovakvo funkcioniranje, odnosno nefunkcioniranje državnih vlasti, dovodi do de facto paralize odlučivanja u zemlji, što će se za neko vrijeme pokazati vrlo štetnim za ovu zemlju. Mislim da niti građani niti hrvatska javnost to više neće tolerirati, a pretpostavljam da će i dobar dio stranaka kojima je stvarno, a ne samo verbalno i deklaratorno, stalo do hrvatskih državnih i nacionalnih interesa podići svoj glas protiv ovakvog nefunkcioniranja državnih vlasti’, zaključio je Klisović.

Izvor: tportal.hr