Ruske vojne snage u okruzima smještenim uz granice baltičkih država i Ukrajine jučer su stavljene u stanje pune pripravnosti. Uz pogranične postrojbe, od 4 sata ujutro angažirane su i zračne snage, Sjeverna flota te padobranci.
Ruski ministar obrane, Sergei Shoigu, tvrdi da se radi o iznenadnoj vježbi koju je zapovjedio Vladimir Putin osobno. Objavljeno je da će manevri trajati do kraja ovog mjeseca.
Ukrajina je i prije ove vijesti bila zabrinuta zbog povećane prisutnosti ruske vojske na svojim granicama, pa je čak i Pentagon pokušao smiriti situaciju izdavši priopćenje u kojem tvrdi da ne očekuje probleme.
Analitičar portala Obrana i sigurnost – Obris Igor Tabak za Index.hr je izjavio kako smatra da nema razloga za preveliku zabrinutost zbog ruskih aktivnosti.
“Ovo nije prva takva vježba u posljednje vrijeme. Rusi zadnjih godina aktivno rade na podizanju spremnosti svoje vojske, a te su vježbe često nenajavljene. To nije ugodno za njihove susjede, ali dosad se uvijek radilo o političkim demonstracijama”, kaže Tabak.
Za što se sprema Njemačka?
Razvoj situacije na istoku nije dobro odjeknuo u ostatku Europe. Njemačka je pozvala građane da počnu skladištiti osnovne životne potrepštine, pravdajući to novim planom civilne obrane. Isto je samo dan kasnije učinila i Češka.
Nove mjere su potaknule bujicu glasina na internetu. Neki sumnjaju da njemačke sigurnosne službe očekuju veliki teroristički napad koji bi mogao pogoditi sustave za distribuciju vode ili električnu mrežu. Drugi sumnjičavo gledaju prema istoku, pitajući se što smjera Putin.
Igor Tabak ima dva moguća objašnjenja za nove mjere Njemačke vlade.
“Cijela Europa, a posebno Njemačka, već godinama se aktivno razoružava i raspušta sve oblike organizirane pripreme za veliku kriznu situaciju. Ove mjere bi se mogle tumačiti kao pripreme za rat, ali moguće je i da se radi o pripremama za druge izvanredne mjere”, misli Igor Tabak. “Sve su češće velike poplave i druge prirodne katastrofe, a u društvu prevladava konzumerizam koji računa s tim da opskrbni sustavi rade bez greške. U takvim okolnostima, dobro je biti spreman čak i ako vam ne prijeti opasnost od velikog vojnog sukoba.”
Erdoganov adut
Turska, koja je nakon propalog pokušaja puča ozbiljno zaoštrila odnose s dotad najbližim saveznikom Amerikom, ovih se dana ozbiljnije uključila u sirijski rat, koji se s obzirom na broj stranih sila koje u njemu sudjeluju više ne može nazvati građanskim.
Premda se činilo kako tursko-ruski odnosi zatopljavaju, najnoviji turski izlet u Siriju nije dobro prihvaćen u Moskvi. Ministarstvo vanjskih poslova Ruske Federacije izrazilo je “duboku uznemirenost” zbog toga što operacija u Siriji nije koordinirana s Moskvom, upozorivši da to može zakomplicirati proces normalizacije bilateralne suradnje o kojoj su u Sankt-Peterburgu dogovor postigli predsjednici Vladimir Putin i Recep Erdogan.
Igor Tabak smatra da Turska nema vojnih mogućnosti stvoriti velike probleme daleko od svojih granica.
“Turska je zadnjih desetak godina intenzivirala vanjsku politiku, što je zaoštrilo odnose na puno strana. Turci imaju velikih problema s kurdskom tvorevinom na sjeveru Sirije, sa šijitskim utjecajem na svojim južnim granicama, a nedavno se ponovo aktivirala i kriza u Nagorno Karabahu”, rekao je analitičar OBRIS-a.
Ipak, Tabak misli da Erdogan u rukama ima drugo sredstvo za moguću destabilizaciju Europe.
“Turska nakon desetljeća pregovora u ruci ima sredstvo za jak pritisak na EU. Erdogan kontrolira put kojim većina izbjeglica s Bliskog istoga mora proći da dođe do zapadnih zemalja”, kaže Tabak. “Da je Europa jedinstvena, taj bi problem mogla jednostavno riješiti proporcionalnim razmještanjem izbjeglica među članicama EU, i pojačanom kontrolom na granicama. Osim nesloge, problem Europe je i neujednačen odgovor na izvoru krize. Inzistira se na propaloj politici u Siriji i polovičnim rješenjima u Iraku, a dok je tako, situacija se neće popraviti.”
U Europi ipak neće biti rata
Bilo bi pogrešno povezivati probleme na ruskim granicama, u Njemačkoj i na Bliskom istoku, smatra Igor Tabak.
“U ovom trenutku se preklapa nekoliko kriza koje odjekuju u medijskom prostoru, ali nije riječ o jednoj pojavi. Nije dobro spajati te teme, to jednostavno nije svrsishodno”, kaže Tabak, i dodaje kako smatra da veći sukob u Europi nije vjerojatan.
“Veliki sukobi puno koštaju. Premda tehnologija napreduje, malo se toga promijenilo na osnovnim podlogama ratnog sukoba – rat još uvijek traži puno ljudi i opreme. U obzir treba uzeti i to da su velike europske zemlje ujedno i veliki proizvođači oružja, i dovoljno su financijski jake da se brzo naoružaju. Osim toga, tu su i klauzule solidarnosti NATO pakta i EU koje jamče da bi se bilo kakav napad na članice tih organizacija vrlo brzo pretvorio u svjetski rat. Sve to pokazuje da bi ratom u Europi bilo vrlo teško postići neki veći cilj. Smatram da Europa danas nije u posebnoj opasnosti od nekog većeg sukoba”, zaključio je sigurnosni analitičar Igor Tabak za Index.hr
Izvor: Index.hr/ZDanas
