Koji su najveći problemi u Zadarskoj županiji i kako ih mislite riješiti ?
– Slično kao i u drugim županijama najveći problem Zadarske županije je loša demografska slika zbog slabog nataliteta i iseljavanja mladog radno sposobnog stanovništva a što je u uskoj svezi s drugim velikim problemom, nezaposlenošću odnosno gospodarskom situacijom. Županijska uprava nije se proaktivno bavila rješavanjem tih problema. Uglavnom su oči uprte u državu i čeka se da ona nešto poduzme. Mi smatramo da se time treba baviti prvenstveno lokalna uprava i samouprava a ukoliko dođu kakve poticajne mjere sa državne razine tim bolje.
– Posebno su demografski opustošena područja zadarskog zaleđa i otoka a to se u zadnje vrijeme počelo reflektirati i na polagano odumiranje grada. Stoga planiramo na područjima od posebne državne skrbi i otocima uvesti porodiljne naknade u visini od 2000 kuna za prvo dijete, 4000 kuna drugo, 15 000 kuna treće te 30 000 kuna četvrto i svako iduće dijete. Uz to namjeravamo na tim područjima uvesti status majke odgajateljice za majke sa troje i više djece. Što se tiče poticanja gospodarstva županija prvenstveno treba poticati malo poduzetništvo jer je ono osnovna stanična građa svakog gospodarstva. Sufinancirali bi se projekti u poljoprivredi, stočarstvu i ribarstvu odnosno marikulturi i do 70% od vrijednosti projekta. To su teška i niskoprofitabilna zanimanja čija obnova i održivost neće biti moguća bez implementacije ovih mjera. Uostalom na slične načine to rade i ostale zemlje Europske unije. Ove demografske i gospodarske mjere trebale bi polučiti interaktivan učinak u kratkoročnom vremenskom periodu.
Kako ocjenjujete povezanost zadarskih otoka s kopnom?
– Uz ove demografske i gospodarske mjere treba krenuti sa infrastrukturnim projektima koji bi bili u funkciji poticanja gospodarskih aktivnosti i demografske obnove. Tu prvenstveno mislim na povezivanje otoka s kopnom. Most otok Pašman –Turanj ideja je stara već 50 godina. Taj most je ucrtan u županijske prostorne planove i izrađeno je idejno rješenje još 1978 godine a nakon toga i ono novije 2001 godine. Moderniji način povezivanja otoka sa kopnom je povezivanje tunelima kao što je to slučaj u Norveškoj koja je premrežena podvodnim tunelima. U tom slučaju tunel bi iz luke Gaženica išao na Ugljan između mjesta Kali i Kukljica u dužini od 4,8 kilometara. Dalje bi se tunelom iz luke Lamjana u išlo u pravcu Iža pa na Dugi otok a u zapadnom pravcu na Rivanj, Sestrunj pa sve do Molata i Ista. Imamo tu sreću da su naši otoci blizu kopnu i jedni drugima pa je ovakva povezivanja moguće tehnološki izvesti što u drugim županijama nije moguće. Za ove projekte bi mogli aplicirati na EU fondove. Probijanjem tunela riješilo bi se i pitanje vodoopskrbe otoka. Time bi otoci od zadnje zabiti postali najelitnija mjesta za život i turizam pa rekao bih i u svjetskim razmjerima.
Kakav je vaš stav o naftnim bušotinama u zadarskom akvatoriju ?
– Naftne bušotine nisu kompatibilne sa razvojnim projektima u turizmu i marikulturi. Osim toga mi bi naše more dali u koncesiju multinacionalnim kompanijama za bušenje nafte a da bi pri tome imali male i nikakve financijske dobiti. Preuzeli bi ogroman rizik bez nekih većih benefita. Naime vađenje nafte iz podmorskih bušotina isplativo je kod cijene barela od 70 dolara. Već nekoliko zadnjih godina cijena barela vrti se oko 50 dolara. Pošto prihodi RH u tom poslu uvelike ovise od cijene nafte nije teško izračunati da u tome za nas nema računice.
Što bi mijenjali u radu Županije?
– Županija je postala samoj sebi svrha, gotovo isključivo služi kao mjesto za uhljebljivanje stranačkog kadra. Potrebno je izvršiti reorganizaciju i racionalizaciju na način da se smanji broj ureda a poveća broj ljudi koji rade na projektima, poglavito na projektima kojima se može aplicirati na EU fondove. U sklopu županije treba ustrojiti savjetodavni i operativni centar za izradu projekata koji će pomagati poduzetnicima kod konkuriranja za sredstva EU.
Da li smatrate da treba dislocirati Županiju iz zgrade u kojoj se nalazi ?
– Smatram da treba. Zgrada bi se morala prenamijeniti u gospodarske svrhe. Osim toga u vremenima kada žitelji naše županije teško žive i prisiljeni su ići trbuhom za kruhom potrebno je u obnašanju vlasti pokazati skromnost i poniznost a ne bahatost i aroganciju kao što je dosad bio slučaj, posebice u Gradskoj upravi.
ZDdanas
