Prije točno 20 godina, prije Twittera i Facebooka, dok smo još telefonske govornice koristili ako smo nekog hitno trebali nazvati, a nismo bili kod kuće, programer Neil Papworth iz Readinga poslao je uranjenu božićnu čestitku svom prijatelju.
“S obzirom na to da mobilni telefoni još uvijek nisu imali tipkovnice, napisao sam poruku na računalu. U njoj je pisalo “Sretan Božić” i poslao sam je Richardu Jarvisu iz Vodafonea, koji je u tom trenutku bio na božićnom domjenku tvrtke”, ispričao je autor prvog SMS-a o događaju koji se zbio 03. prosinca 1992. godine, prenosi Guardian.
Od komunikacije unutar tvrtke do osam trilijuna godišnje
Papworth je tad imao 22 godine i bio je dijelom razvojnog tima za kratke poruke u Vodafoneu u Berkshireu. Ideja je bila da se poruke upotrebljavaju kao dio komunikacije zaposlenika unutar tvrtke: “Smatrali smo da je SMS dobar način da se zaposlenike tvrtke obavještava o događanjima, kratke i jasne poruke”, ispričao je i dodao: “Zabavno mi je da me jednom godišnje nazivaju legendom, ali u to vrijeme moje postignuće nije značilo ništa drugo nego samo to da sam obavljao svoj posao. Bilo je zabavno gledati kako SMS-ovi rastu od trenutaka kad su bili samo jednostavan način da tajnice svoje šefove obavijeste o određenom sastanku do svih tih nekih novih aplikacija koje se oslanjaju upravo na taj oblik komunikacije”.
Od Papworthove prve poruke do pravog booma SMS-a prošlo je sedam godina, a u međuvremenu “jezik poruka” razvio i svoj vlastiti rječnik. U godini obilježavanja 20. obljetnice poslano je više od osam trilijuna poruka. Otprilike 15 milijuna napusti naše mobilne telefone svake minute, a pisanje SMS-ova obilježilo je čitavu jednu generaciju.
Još uvijek najpopularniji oblik pisane komunikacije
Prema istraživanju tvrtke Acision slanje SMS-ova još uvijek je najpopularniji oblik tekstualne komunikacije, usprkos jakoj konkurenciji koju ima u e-mailovima i dopisivanju preko društvenih mreža: 92 posto korisnika smartphoneova još uvijek najradije šalje upravo SMS poruke.
Najviše poruka šalju ljudi između 18 i 25 godina života (prosječno 133 poruke tjedno, što je duplo više od bilo koje druge dobne skupine). Muškarci na ovaj način komuniciraju više nego žene, ali i šalju kraće poruke, s obzirom na to da ovaj način komunikacije smatraju funkcionalnim za kratke i učinkovite dogovore.
Žene šalju duže poruke i sklone su preko njih komunicirati o odnosima i vezama, ali zato u puno manjem broju nego muškarci ostavljaju svoje partnere na ovaj (okrutan) način. Više od trećine ispitanika izjavilo je da bi se osjećalo izgubljeno da im netko oduzme mogućnost slanja SMS poruka.
Slanje poruka druga je najčešća stvar za koju nam služe telefoni. Prva je provjeravanje vremena.
Izvor: index.hr
