Komičar koji glumi predsjednika i oligarh kojeg zovu Kralj Čokolade, trenutni predsjednik u stvarnosti. To su bila dvojica favorita na ukrajinskim predsjedničkim izborima. I komičar je pobijedio, barem u prvom krugu, izvještava portal Index.hr
Naime, 41-godišnji komičar Volodimir Zelenskij je, prema privremenim rezultatima, dobio 30,4% glasova. Aktualni predsjednik i vlasnik konfekcijske korporacije Roshen, 53-godišnji Petro Porošenko, dobio je skoro upola manje glasova – 16,18%. A treći najjači kandidat, bivša premijerka Julija Timošenko i jedna od predvodnica takozvane Narančaste revolucije 2004., dobila je 13,15% glasova.
Ova nesvakidašnja situacija, koja s obzirom na datum izbora podsjeća na prvoaprilsku šalu, dosta govori o nesvakidašnjem stanju ukrajinske demokracije. No za razliku od susjedne Rusije, s kojom je Ukrajina od 2014. de facto u neproglašenom ratu, u Ukrajini se zaista sve do objave rezultata nije znalo tko će na izborima pobijediti.
Porošenko je, podsjetimo, pobijedio na prvim predsjedničkim izborima nakon Euromajdan revolucije 2014., kojom je zbačen proruski predsjednik Viktor Janukovič, koji je u međuvremenu pobjegao u Rusiju. Rusija se oglušila na ukrajinski zahtjev za izručenjem bivšeg predsjednika protiv kojeg su u domovini pokrenute istrage zbog masovnog ubojstva prosvjednika, kao i zbog isplate 2 milijarde eura mita raznim ukrajinskim ministrima, zastupnicima, sucima i drugim dužnosnicima, prema pisanju Kyiv Posta. Bivši premijer Arsenij Jacenjuk optužio ga je da je za vrijeme svog predsjedništva izvukao nevjerojatnih 70 milijardi eura iz zemlje na inozemne tajne račune.
Ukrajinci nisu zaboravili u kakvoj raskoši je zbačeni predsjednik Janukovič živio
Prizori iz Janukovičeve vrtoglavo raskošne rezidencije Mezirija, u koju su prosvjednici ušli nakon njegovog bijega u Rusiju, s privatnim zoološkim vrtom, golf-igralištem, luksuznim voznim parkom i lusterima od po sto tisuća dolar, najbolje su ilustrirale skandalozni kontrast između teškog siromaštva trećine Ukrajinaca i sumnjivog bogatstva ukrajinske elite – što, naravno, ne vrijedi samo za Ukrajinu.
Stoga ne bi trebalo biti posebno iznenađenje da su se Ukrajinci brzo zasitili oligarha koji ga je zamijenio na mjestu predsjednika. Polovica nacije ga, sudeći prema anketama, prezire, a bar četvrtina bi ga vidjela komičara nego njega na mjestu predsjednika – unatoč tome što ratno stanje obično ide na ruku aktualnoj vlasti, a ne izazivaču.
Ima li komičar kapaciteta biti predsjednik?
A izazivač je u ovom slučaju bio netko čiji je jedini dodir s politkom bio to što ismijava političare – i što je glumio predsjednika u TV seriji. Kritičari 41-godišnjeg Zelenskog s pravom se pitaju ima li on kapacitet za upravljanje zemljom i upozoravaju na neodređenosti njegova programa. No on je očito uspješno iskoristio odbacivanje elita, globalni trend osobito jak u Ukrajini nakon dugih godina teških gospodarskih problema i korupcijskih skandala.
Kao i nekoliko puta dosad u kratkoj, ali burnoj povijesti ove bivše sovjetske republike od njenog osamostaljenja 1992., ukrajinski glasači su imali izbor između kontinuiteta s uvelike omraženim, ali poznatim predsjednikom koji nudi stabilnost s jedne strane te naglim raskidom i rizičnim putem u nepoznatu i nepouzdanu budućnost sa Zelenskim. Iako bi drugi krug izbora mogao to promijeniti, zasad su se očito odlučili za potonje.
