Borba protiv korupcije, pogotovo na lokalnoj razini i u javnim poduzećima, reforma sustava javnih plaća, smanjivanje proračunskog rizika vezanog uz zdravstveni sustav, poticanje duljeg radnog vijeka i poboljšanje sustava socijalne zaštite – glavne su reformske mjere koje sasvim nedostaju Hrvatskoj, ocjena je Europske komisije u godišnjem Pregledu napretka u mjerama javnih politika za ispravljanje makroekonomskih neravnoteža.

Uz navedene mjere koje EK tek očekuje od Hrvatske da ih provede, zahtijeva se pojačanje napora u provođenju onih reformi koje su u zastoju, stagnaciji ili se ne provode dovoljno energično, a radi se o nastavku jačanja fiskalne odgovornosti, modernizaciji javne uprave, poboljšanju upravljanja državnim imovinom, privatizaciji državne imovine, reformi reguliranih profesija, smanjenju parafiskalnih nameta i reduciranju zaostalih sudskih predmeta.

Donekle je konfuzna i ocjena sektora javnih poduzeća jer se u jednom poglavlju stavlja jak naglasak na to da se poduzima niz mjera kako bi se povećala efikasnost upravljanja tvrtkama u državnom vlasništvu, da bi se nekoliko paragrafa kasnije ustvrdilo kako se antikorupcijski planovi u velikim javnim poduzećima u stvari temelje na “mekim mjerama” (treninzi i “vodiči”), te da su javna poduzeća i lokalna uprava i dalje najkoruptivniji dio društva.

I novi nacrt zakona o sprečavanju sukoba interesa je još u raspravi, kao i planirani zakon o etičkom kodu za saborske zastupnike i lobiste, navodi se u Pregledu, dajući do znanja da je EK upoznata sa svim zamjerkama tim zakonskim prijedlozima.