Masovni odljev ljudi iz istočnih prema zapadnim članicama egzistencijalno je pitanje, s demografskim gubitcima suočena je polovica članica EU-a i tim izazovom treba se baviti na europskoj razini, rekao je hrvatski premijer Andrej Plenković za francuski list Le Monde.
Žalio se na iseljavanje
Hrvatska godišnje gubi jedan grad veličine petnaestak tisuća ljudi. Za Hrvatsku je to egzistencijalno pitanje, rekao je Plenković u intervjuu što ga je dao tijekom posjeta Parizu gdje je u utorak razgovarao s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom.
“Zahvaljujući turizmu, u Dalmaciji je taj problem manji, ali na istoku Hrvatske zbog starenja stanovništva i nedostatka novih radnih mjesta ljudi odlaze graditi svoju budućnost u druge europske regije. Upravo u tom području na istoku Hrvatske populisti dobivaju najviše glasova”, rekao je.
U intervjuu za francuski dnevnik Plenković je govorio o svim temama i izazovima koji stoje pred Europskom unijom u ovom trenutku.
Niječno je odgovorio na pitanje treba li možda zbog problema iseljavanja ograničiti slobodu kretanja jer dovesti u pitanje slobodu kretanja značilo bi “dirati u kralježnicu europskog projekta”.
“Nove zemlje članice moraju i dalje koristiti europsku pomoć kako bi sustigle razvijenije i smanjile socijalni rascjep”, smatra hrvatski premijer.
“Moramo također imati katalog javnih politika za demografsku revitalizaciju koje su se pokazale uspješnima u zemljama koje su suočene s istim problemima”, rekao je i spomenuo porezno rasterećenje za mlade koje je donijela hrvatska vlada.
“Ja sam osobno inzistirao da se Europska unija pozabavi tom problematikom jer je nezadovoljstvo ljudi pogodno tlo za razvoj populizma”, kazao je za Le Monde.
Schengen
Dotaknuo se i ulaska Hrvatske u šengenski prostor čemu se, po novinarima Le Mondea, protive neke zemlje, među njima i Francuska, dok istodobno Bugarska i Rumunjska čekaju godinama.
“Junckerova Komisija je rekla da je tehnički gledajući Hrvatska spremna. Ne želim se izjašnjavati o datumima. S još dvije članice u čekaonici za Schengen to bi bilo preoptimistično, ali trebate znati da smo mi već iskoristili 271 milijun eura iz europskih fondova za jačanje naših kapaciteta za pristupanje Schengenu. To je jako puno za zemlju naše veličine”, rekao je Plenković.
Za problem migracija rekao je da je nužno za EU da postigne konsenzus u raspodjeli migrantskog tereta.
Migranti
“Potrebno je naći konsenzus jer nemaju svi isti zemljopis. Malta, Italija, Grčka ili Španjolska nemaju istu situaciju kao ostali. Mi se nalazimo na jedinoj kopnenoj migrantskoj ruti preko koje je 2015. godine prošlo 700 tisuća ljudi. Danas, zahvaljujući i našim naporima, broj ilegalnih prelazaka sveden je na dva posto od toga broja. Potrebno je naći ravnotežu koja će voditi računa o gospodarskoj situaciji svake zemlje. Moramo pronaći i aranžman s Turskom, nemamo alternative”, rekao je.
Objasnio je zašto je Hrvatska odbila postaviti bodljikavu žicu za zaštitu granice kao što su to učinile Slovenija i Mađarska.
“To nije naša politika. Granica između BiH i Hrvatske duga je 1351 kilometar, što je dulja granica od one između Rusije i Finske. U Bosni i Hercegovini imamo tri konstitutivna naroda: Hrvate, Bošnjake i Srbe. Ne želimo podizati barijere prema Bosni i Hercegovini niti između Hrvata”, kazao je.
“Hrvatska se odlučila za drukčiji model čuvanja granice kroz jačanje policije”, dodao je hrvatski premijer.
Brexit
Odlazak Velike Britanije iz EU-a nazvao je velikim gubitkom jer je riječ o velikoj gospodarskoj i nuklearnoj sili te članici Vijeća sigurnosti UN-a, koja je također veliki zagovornik slobodne trgovine.
Plenković smatra da se EU može i mora oporaviti od odlaska Velike Britanije.
U intervjuu je hrvatski premijer govorio i o Konferenciji o budućnosti Europe koja bi za dvije do dvije i pol godine trebala rezultirati prijedlozima kako najbolje odgovoriti izazovima ne isključujući pritom ni moguću promjenu temeljnih ugovora EU-a.
Očekuje da će Zagrebački samit 6. i 7. svibnja biti uspješan te da se pitanje blokade otvaranja pregovara sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom riješi prije toga samita. Otvaranje pregovora ne znači da će te zemlje vrlo brzo postati članicama, jer je riječ o dugom procesu.
“Naša je odgovornost kao zemlje koja je susjed zemljama jugoistoka Europe da kažemo kako je potrebno poslati pozitivnu poruku s perspektivom redovitih samita svake dvije godine. Nakon Zagreba 2000., Soluna 2003., trebalo je čekati 15 godina do samita u Sofiji 2018. godine. Vjerujem da se s malo poboljšanom metodologijom pristupnog procesa može postići dogovor o otvaranju pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom prije samita u Zagrebu”, rekao je.
Izvor: HINA
