“Nema tu ništa mistično, nisu vjernici nestali. Riječ je samo o tome da su na popisu iz 2001 bili i katolici iz inozemstva, dok ih ove godine nije bilo na popisu. Isto tako, ne treba zaboraviti i da ljudi umiru te da ih na popisu kao tako izjašnjenih više nema”, govori demograf Akrap
Rezultati popisa stanovnovništva od 2011 godine neugodno su iznenadili hrvatsku javnost koja se suočila s činjenicom da smo u odnosu na popis iz 1953. godine prosječno stariji za 10 godina. Građane je pomalo zbunio i podatak koji kazuje da je 204.408 vjernika manje, a broj ateista i agnostika više.
Ništa od svega navedenog nije iznenadilo demografa s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prof. Anđelka Akrapa:
– Ova naša demografska slika nije nikakvo iznenađenje. Riječ je o situaciji koja je predviđena još 60-tih godina, a do ubrzanja prirodnog smanjenja stanovništva i promjene prosjeka starosne dobi došlo je ratnih 90-tih.
Obzirom da populacijska politika nije ‘svoje odradila’ i da se u nju nije ulagalo, za očekivati je bilo da će radno sposobnih, mladih ljudi koji su nositelji razvoja biti manje, a više starije populacije koja treba posebnu državnu brigu u ekonomskom smislu.
Mi nismo usamljeni slučaj, mnoge zemlje se suočavaju s ovakvim rezultatima, mada one to pokrivaju ekonomskim rastom.
Po pitanju pada broja vjernika, prof. Akrap nudi sasvim logičan odgovor i kaže:
– Nema tu ništa mistično, nisu vjernici nestali. Riječ je samo o tome da su na popisu iz 2001 bili i katolici iz inozemstva, dok ih ove godine nije bilo na popisu. Isto tako, ne treba zaboraviti i da ljudi umiru te da ih na popisu kao tako izjašnjenih više nema.
Što se tiče povećanog broja ljudi koji se izjašnjavaju kao Jugoslaveni, agnostici pa i Hajdukovci, njih Anđelko Akrap naziva ‘kolebljivom’ kategorijom koja ne zauzima neki ozbiljan stav, već se izjašnjava onako kako se osjeća u tom trenutku.
Treba podsjetiti kako je prof. Akrap još prije godinu dana donio zaključak koji je sada mnogima jasniji:
– Ovog će desetljeća u radnu snagu ulaziti malobrojne generacije rođene devedesetih godina, dok će prema mirovini otići “baby boom” generacija rođena u desetljeću nakon II. svjetskog rata. Riješenje nije uvoz radnika nego poticanje nataliteta. Zbog takvih promjena u dobnoj strukturi postojeći mirovinski fond neće biti održiv, a mirovine će se svesti na socijalne pomoći jer će sve više mladih morati uzdržavati sve više starijih, rekao je vizionarski.
Izvor: Dnevno.hr