Od prošlog tjedna, u clickbait stilu društvenih mreža, premijer Plenković, ministar financija Zdravko Marić i ministar gospodarstva Darko Horvat najavljivali su drugi val ekonomskih mjera.
Ovo što predstavljamo samo je prvi korak, govorili su, o famozne 63 mjere za spas likvidnosti gospodarstva. U tim mjerama, kao što je Telegram odmah pisao, nalazile su se ozbiljne nebuloze, birokratske gluposti i evidentne greške.
Dok je Vlada izvršavala samohvalu o svoje 63 mjere za očuvanje radnih mjesta, tisuće ljudi dobivali su otkaze, gasile su se uspješne firme i obrti, a jedan mladi poduzetnik ganuo je Hrvatsku istupom o nužnom gašenju svojih restorana.
Gotovo ništa novog, osim malo populizma
Ekonomski tim Plenkovićeve administracije danas je nastupio na izvanrednoj presici, kako bi predstavili, vjerovalo se, naredni set mjera za spašavanje gospodarstva.
Međutim, umjesto odlučnih koraka i brzinskih zahvata kojima bi se izvukla likvidnost tisuća kompanija, dobili smo doradu prethodno nejasnih koraka (Vlada je i ranije najavljivala privremenu odgodu plaćanja doprinosa), ponavljanje već objavljenih mjera (plaćanje minimalca) i nešto populizma o donaciji ministarskih plaća za obnovu Zagreba.
Prema prvim reakcijama, zbunjeni radnici i poduzetnici nemaju pojma što je točno Vlada danas predstavila, a da je različito od prethodno objavljenih mjera.
Odgoda PDV-a i prag od 200 kuna
Ministar Marić pohvalio se kako je u tromjesečnu odgode poreza ušao i PDV, ali samo za poduzetnike s prometom ispod 7,5 milijuna kuna. Mjere odgode poreza i doprinosa vrijede jedino za one poduzetnike, kazali su, čiji dug prema Poreznoj ne premašuje 200 kuna. Nejasno je kako Vlada misli da je 200 kuna realan prag dospjelog poreznog duga.
Najavljeni su i mikro-zajmovi za likvidnost manjih tvrtki, te mizernih 250 milijuna eura iz Europske unije za sanaciju likvidnosti.
Jedino donekle pohvalno jest izjava premijera Plenkovića kako će na rashodovnoj strani proračuna rezati sve što nije prijeko potrebno, te protokolarne izjave ministra Horvata o borbi za očuvanje radnih mjesta.
Njemačka najavljuje hitnu pomoć bez birokracije
Ne shvaćajući ozbiljnost situacije i razinu zabrinutosti u društvu, čelnici Vlade pričaju u birokratskom kategorijama koji ugroženim građanima ništa ne znače. Ističu, recimo, pravilnike kojima se definira postupanje Porezne uprave kao najvažnijoj stvari koju su dosad promijenili.
Za svaku predstavljenu mjeru potrebno je slati službene zahtjeve, tablice, dokaznice, procjenu likvidnosti i potpisane izjave točnosti podataka pod kaznenom odgovornosti – kao da bi falsificiranje podataka bez takve izjave bilo oslobođeno kaznene odgovornosti.
Svaka mjera pojačava pritisak na državnu administraciju, što kod građana budi strahove da neće moći biti provedene u razumnom roku. “Poduzećima je najvažnije pomoći hitno i bez birokracije”, kazao je u isto vrijeme njemački ministar financija Peter Altmaier, predstavljajući takozvanu ekonomsku bazuku od 750 milijardi dolara.
Slabe mjere i još gora komunikacija
Sve europske zemlje najavljuju opsežne mjere i financijske instrumente, kako bi umirili tržišta i poslali jasnu poruku građanima u okolnostima vanjskog šoka. Ministar rada Josip Aladrović kazao je jučer kako su hrvatske mjere u europskom vrhu, što naprosto nije točno.
Iako je ministar Marić danas govorio da deficit i rezultati proračuna nisu prioritetni, što je odavno jasno svim europskim vladama, ponavljao je kako mora održati stabilnost i djelovati unutar mogućnosti.
Dosadašnje mjere naše Vlade, s druge strane, ukazuju na ozbiljno podcjenjivanje gospodarske krize koja nam prijeti; komunikacija o njima još je gora, što stvara dodatnu konfuziju u javnosti.
Izvor: Telegram.hr
