Na izbore je izašlo svega 46,90 posto birača, što je najniža zabilježena izlaznost na parlamentarnim izborima. Dva su ključna razloga za to. Prvi je svakako epidemiološka situacija, s obzirom na rast oboljelih neposredno prije izbora, a drugi je činjenica da su ovo prvi izbori koji su se održali tijekom ljeta. S Goranom Čularom, izvanrednim profesorom na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti, razgovarali smo tri dana prije izbora, a tada je upozorio kako bi izlaznost, upravo zbog ovih razloga, mogla pasti ispod 50 posto.
“Nisam mislio da bi izlaznost mogla biti baš ovoliko niska”
“Da, govorili smo o tome kako bismo mogli prijeći tu psihološku granicu od pedeset posto, no opet nisam mislio da bi mogla biti baš ovoliko niska. Valja naglasiti kako je ovo izlaznost bez 12. izborne jedinice, odnosno izborne jedinice u kojoj glasaju manjine. Kod njih je uvijek izlaznost sto posto jer oni na biračkom mjestu odlučuju za koga će glasati. No, realno, ona je puno, puno manja. Mislim da bi, kada bismo dodali realne rezultate iz 12. izborne jedinice, ukupna izlaznost mogla biti i oko 45 posto, što je porazno”, kaže Čular dodajući kako je riječ o ogromnom padu.
Pad izlaznosti 2016. godine bio je očekivan
Naime, 2016. godine bili su ponovljeni izbori na kojima je bila izlaznost 52,59 posto, no taj pad sa 60,8 posto od izbora 2015. godine na 52,5 posto deset mjeseci kasnije se očekivao jer su se izbori ponavljali.
“Ovo je sada zaista veliki pad. Uvjeti su bili problematični, od epidemiološke situacije pa do potresa za građane grada Zagreba. Kada imate takve strahove, onda su izbori zaista drugorazredni problem. Isto tako, podcijenili smo da su ovo izbori tijekom ljeta i da mnogi od starije populacije nisu bili u mjestu prebivališta. Vjerujem da se mnogi od njih nisu zamarali traženjem da glasaju van mjesta prebivališta”, kaže Čular na kraju.
Podsjetimo da je na izbore 3. siječnja 2000. godine izašlo danas nedostižnih 76,53 posto birača. Visoka izlaznost donijela je tada prvi poraz HDZ-u u utrci za sabor od osamostaljenja Hrvatske. Četiri godine kasnije izlaznost je već bila bitno manja i iznosila je 66,8 posto, a na vlast je dovela HDZ Ive Sanadera. Ta opcija ostala je na vlasti i 2007. godine, kada je izašlo 63,4 posto birača.
Usporedba Hrvatske i Srbije
Na izbore 2011. godine je izašlo 61,7 posto birača, a na izbore 2015. godine izašlo je 60,82 posto. Na posljednje izbore za parlament 2016. godine izašlo je 52,59 posto birača,
Valja naglasiti da je izlaznost na izborima u Hrvatskoj manja i od one u Srbiji, gdje je izašlo 48,9 posto birača, i to uz snažan bojkot oporbe koja je pozivala građane te zemlje da ne izlaze na izbore. Oporba u Srbiji smatra kako su u bojkotu uspjeli jer se apsolutna pobjeda Aleksandra Vučića ocjenjuje kao “lažna” jer je izašlo manje od 50 posto birača.
Izvor: Index.hr
