U manje od mjesec dana dva velika ulagača – British American Tobacco (BAT) i Meggle – najavili su povlačenje iz Hrvatske. I dok se u slučaju BAT-a, odnosno Tvornice duhana Rovinj, koja se nalazi u njegovu vlasništvu, još čeka konačna odluka o tome odlaze li ili ostaju, Meggle je, čini se, odlučan do kraja godine zatvoriti svoj pogon u Osijeku i ugasiti proizvodnju u Hrvatskoj. Srpski predsjednik Aleksandar Vučić nedavno je čak izjavio kako Hrvate je hvata panika jer će ih Srbija u 2021. preteći. Čini se da je bio u pravu, a sve možemo zahvaliti našim političarima i poreznoj represiji.
Najave odlaska ulagača zadnja su stvar koja Hrvatskoj sada treba, pogotovo nakon što je koronakriza poharala njeno gospodarstvo i na noge bacila glavnu gospodarsku djelatnost, turizam. Tim više što se mnogi ulagači žale na uvjete poslovanja kod nas.
“ABC” Anything but Croatia
U stranim investitorskim krugovima kad se razgovara od državama pogodnim za investicije često se čuje kratica “ABC” odnosno Anything but Croatia ili u prijevodu, “Sve samo ne Hrvatska”. Štoviše, iz stranih gospodarskih komora koje su prisutne u Hrvatskoj već godinama upozoravaju da njihove tvrtke razmatraju mogućnosti ulaganja u okolnim zemljama, bile one u EU ili izvan njega, jer su im uvjeti poslovanja u njima bolji. Ovdje je dovoljno podsjetiti da su takva upozorenja u posljednje vrijeme stigla iz Udruženja njemačkih industrijskih i trgovačkih komora (DIHK), kao i iz Američke gospodarske komore (AmCham) u Hrvatskoj te da slični tonovi već godinama dolaze i od austrijskih, pa čak i slovenskih ulagača.
Druge tranzicijske zemlje u EU prošle su puno bolje. Mnoge od njih još su krajem prošlog i početkom ovog stoljeća, poput Slovačke, Mađarske i Rumunjske, privukle velika ulaganja u automobilsku industriju. Iako su mnogi prognozirali da je ulaganjima autoindustrije u tranzicijske zemlje došao kraj, vijest da je Jaguar, zbog Brexita, u listopadu 2018. godine sagradio veliku tvornicu u slovačkoj Nitri pokazuje da to baš i nije tako.
Investicije bježe u Srbiju
Velika kineska kompanija za proizvodnju automobilskih interijera, YFAI iz Šangaja, krajem prošle godine otvorila je pogon u Kragujevcu, u kojem će s 800 radnika izrađivati komandne ploče, panele za vrata i ostale automobilske dijelove za potrebe tržišta srednje i istočne Europe. To je samo jedan od primjera rastućih izravnih ulaganja u Srbiju, koja se posljednjih godina pretvorila u meku za strane investitore.
S obzirom na svoju veličinu, Srbija je u posljednje tri godine postala najveći primatelj stranih »greenfield« investicija u svijetu, prema podacima konzultantske kuće fDi Intelligence, koja djeluje u sklopu Financial Timesa. Promatrači kažu da susjedna zemlja može taj uspjeh zahvaliti tome što investicije prima ne samo iz Europske unije, nego iz Rusije i Kine, s kojima ima odlične političke odnose. Sada kod njih bježe i naše tvrtke.
Iznos ulaganja u Srbiju je 11 do 12 puta veći nego što bi se očekivalo s obzirom na veličinu njezina gospodarstva, procjenjuje londonska kuća. Dok su u Hrvatsku stranci ulagali uglavnom u banke, trgovinu, telekomunikacije i turizam odnosno u usluge koje izvlače novac iz zemlje i ne stvaraju nikakvu dodanu vrijednost kao i malo zapošljavanja, u Srbiji investiraju ponajprije u proizvodne pogone, osobito u automobilsku, prehrambenu i duhansku industriju, proizvodnja koja zapošljava velik broj radnika.
Ukupna vrijednost izravnih stranih ulaganja u Srbiju lani je skočila na 5,8 milijardi dolara. Najviše ulaganja Srbija je primila u automobilsku industriju, u kojoj ima tradiciju i dobro obučenu radnu snagu, zbog dugotrajne suradnje s Fiatom. Automobilska industrija u Srbiji danas zapošljava oko 40 tisuća ljudi i čini više od 10 posto izvoza zemlje. Ulaganja u srpsku autoindustriju ubrzano rastu od 2015. godine, osobito iz Njemačke i Južne Koreje, kojima se sada priključila i Kina.
Korupcija i pohlepa hrvatske politike
Problemi sa izostankom investicija u Hrvatsku su i političke prirode. Naime, nekim hrvatskim distributerima je centrala Beograd iako je izvan EU dok s druge strane i ono malo interesa za investicijama u Hrvatsku političari su ‘minirali’ traženjem astronomskih provizija. Drugi su prešli u Srbiju zbog sitnih interesa pojedinih političara koji su se prodali za mizernu proviziju.
Vučić: Hrvate je uhvatila panika jer će Srbija u 2021. preteći Hrvatsku
Hrvatska se sve više orijentira na turizam, dok njezina proizvodnja stagnira ili propada, a broj radnika u industriji konstantno se smanjuje. U hrvatskoj prerađivačkoj industriji broj zaposlenih od 2014. do kraja 2019. povećao se s 200 na 229 tisuća, ali je opet počeo padati. Istodobno, prerađivačka industrija Srbije je od 2014. do polovine 2019. godine broj zaposlenih povećala sa 280 na 456 tisuća, za više od 60 posto!
