Listu Svjetske banke “Doing business” većina hrvatskih vlastodržaca proteklih je godina doživljava gotovo religiozno – kao egzaktno mjerilo uspješnosti njihove vlasti. Andrej Plenković je, primjerice, u svojoj prvoj godini mandata kao cilj javno postavio da zemlju koju je preuzeo na 43. mjestu te ljestvice uvede u prvih trideset. Na posljednjoj, lanjskoj ljestvici Hrvatska je bila 51., što je izazvalo salve oduševljenja u HDZ-u, jer se radilo o za sedam mjesta boljem rezultatu u odnosu na 2018. godinu.
Plenkovićev prethodnik, Tomislav Orešković je poboljšanje na ljestvici Svjetske banke stavio u program svoje Vlade, te u siječnju 2016. godine u Austriji na zatvorenom sastanku predstavnika investitora i banaka predstavio pet glavnih strukturnih reformi koje kani napraviti kao predsjednik Vlade – jedna od njih bilo je jačanje konkurentnosti i podizanje Hrvatske na ljestvici “Doing business”. Mandat mu je, kao što je poznato, trajao daleko manje, a u onih pola godine koliko je bio premijer, uz posljednjih pola godine koalicijske Vlade koju je predvodio SDP, Hrvatska je s 40. sišla na 43. mjesto.
Naposljetku, Zoran Milanović je također imao velike planove s ljestvicom Svjetske banke. Ohrabren time što je u zadnjoj godini njegovog mandata Hrvatska napredovala do 40. mjesta, kazao je ujesen 2015. godine kako mu je cilj da Hrvatska u sljedeće četiri godine na ljestvici “Doing Business” uđe među 10 država Europe i 20 država svijeta.
Milanović je, istina, bio ponešto i skeptičan. Kako kažu pet godina stara izvješća, govoreći o visokim ambicijama Hrvatske na ljestvici Svjetske banke, upozorio je i kako su kriteriji za poredak na njoj dijelom egzaktni, ali ponekad i narativni, pa je teško reći koliko su vjerodostojni.
Prekid do daljnjeg
Svjetska banka je, izgleda, sad i sama zaključila da postoji problem vjerodostojnosti. Naime, krajem prošlog mjeseca ta institucija je obavijestila javnost da se redovna godišnja objava izvještaja i ljestvice “Doing business” prekida – do daljnjeg. Odnosno, do završetka njihove revizije podataka za lanjsku ljestvicu i onu objavljenu ujesen 2017. godine.
Kako stoji u priopćenju, za ta dva izvještaja im je prijavljen niz nepravilnosti u vezi s promjenama podataka koje su se pokazale “nekonzistentnima s metodologijom po kojom se radi Doing Business”. Dok se te nepravilnosti ne otklone i dok se ne objave nove ljestvice za dvije sporne godine, neće biti ni objave poretka država za naredne godine.