Prije nego što se odlučimo na neki važan životni korak, prvo ga “izguglamo” i to je najkraće rečeno princip na kojem se bazira nova znanstvena disciplina: digitalna migracija – model za praćenje iseljavanja putem društvenih mreža.

Rezultat opsežnih studija u potpunosti se poklapa sa službenim podacima o migracijama, a daju i puno više informacija o trendovima prema kojima nas čeka još egzodusa iz Hrvatske.

Bewerbung ili zamolba za posao na njemačkom, ove se godine pretraživala jednako često kao i na hrvatskom.

Nova znanstvena disciplina digitalna demografija predviđa trendove migracija na osnovu onoga što se pretražuje. Irska tako više nije toliko in, korona, ali i ukidanje restrikcija zapošljavanja u nekim zemljama poput Austrije donose nove trendove.

“One županije koje su geografski najbliže Austriji, recimo međimurska ili karlovačka, ondje se najčešće pretražuju ti pojmovi život u Austriji, općenito uvjeti života u Austriji što je opet snažna indicija za novi val iseljavanja vjerovatno ovaj put prema Austriji”, kazao je Tado Jurić, profesor povijesti na Hrvatskom katoličkom sveučilištu.

Pa iako tražilica ne laže, rijetki su nam priznali da su tražeći posao guglali i van Lijepe naše.

Svaki peti tražitelj posla u Hrvatskoj traži posao i u inozemstvu, od toga 80 posto njih, guglalo je posao u Njemačkoj.

Desetak dana nakon velikih korupcijskih afera traženje posla izvan Hrvatske uvijek se intenzivira, a posao vani ne traže samo nezaposleni.

“To smo vidjeli na osnovu vremena kada se pretražuju ti pojmovi, vidimo da je to prije radnog dana, negdje oko pola sedam i oko 15 sati”, pojasnio je Jurić.

Prema statistici njemačkog Državnog zavoda za statistiku, ondje boravi i radi više od 400.000 Hrvata, a jednom kad ondje dođu, hrvatski državljani najviše pretražuju učenje jezika i razvod.