Pokušali smo ići s tim u Općinskom vijeću prije godinu i pol dana, ali prijedlog nije prošao jer nas HDZ, odnosno HNS, nisu podržali, rekao je Đekić koji je kazao kako će se vjerojatno opet pokušati s istim prijedlogom
Općina Gračac jedina je jedinica lokalne samouprave na području Zadarske županije u kojoj je potrebno uvesti takozvanu dvojezičnost, odnosno – ravnopravnu službenu uporabu srpskog jezika i ćiriličnog pisma, kako se to definira u Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina po kojem ovo pravo pripada nacionalnoj manjina čiji pripadnici čine najmanje trećinu u ukupnom stanovništvu grada ili općine.
Objavljivanjem dijela rezultata Popisa stanovništva 2011. koji se odnosi na etničku pripadnost, konzumacija ovog prava postala je jednom od top tema dnevne politike. No, kad je u pitanju Općina Gračac, valja napomenuti kako je po slovu Ustavnog zakona, pravo pripadnika srpske nacionalne manjine na službenu uporabu srpskog jezika i ćiriličnog pisma već trebalo biti propisano u općinskom Statutu. Naime, još su prema rezultatima Popisa stanovništva iz 2001. pripadnici srpske manjine u ovoj općini činili 38,82 % stanovništva, a po rezultatima posljednjeg popisa čine 45,16%.
Đekić bez optimizma
Načelnik Općine Gračac Goran Đekić u razgovoru za naš list nije pokazao osobiti optimizam kad je u pitanju uvođenje dvojezičnosti, već i stoga što je jedan takav pokušaj već propao.
-Pokušali smo ići s tim u Općinskom vijeću prije godinu i pol dana, ali prijedlog nije prošao jer nas HDZ, odnosno HNS, nisu podržali, rekao je Đekić koji je u odgovoru na pitanje kazao kako će se sada vjerojatno opet pokušati s istim prijedlogom.
Razlog njegovog izostanka optimizma dijelom leži u sastavu Općinskog vijeća u kojem pripadnici srpske nacionalne manjine imaju 7 vijećnika, petoricu iz SDSS-a i dvojicu iz DPS-a, pa u petnaesteročlanom Vijeću, gleda li se na ovo s aspekata etničke pripadnosti, nedostaje jedan glas. Hoće li taj glas doći od vijećnika HNS-a koji je neformalni SDSS-ov koalicijski partner nije bilo moguće decidirano saznati, no predsjednik Općinskog vijeća-a, HNS-ovac Zoran Tomić, smatra da “od toga neće biti ništa”.
– Mislim da ni vijećnici srpske nacionalnosti neće biti toliko zainteresirani za ovu temu i da od toga neće biti ništa da ne bi došlo do razmirica. Možda će se nešto “pro forma” i pokušati, ali ne i primijeniti, rekao je Tomić.
Sukladno zakonu, Općina Gračac trebala bi, naime, u svojem Statutu propisati da se pored hrvatskog jezika i latiničnog pisma, osigurava ravnopravna službena upotreba srpskog jezika i ćiriličnog pisma, te precizirati što to konkretno znači, počevši od navođenja kako će općinski pečat sadržavati dvojezični tekst, preko određivanja kako će tijela Općine, javna poduzeća i ustanove imati natpise na oba jezika, odnosno pisma, u istoj veličini slova, pa do propisivanja prava vijećnika srpske manjine da na srpskom jeziku i ćirilici primaju sve službene materijale. Uz to je potrebno propisati kako će službeni akti također biti dvojezični, kao i prometni znakovi i druge oznake u prometu što uključuje table s nazivima naselja i geografskih lokaliteta, te nazive ulica i trgova.
Bauk na potezu
Ministar uprave Arsen Bauk još je u ožujku donio Naputak za dosljednu provedbu Zakona o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj u kojem se navodi kako su općine i gradovi u kojima pripadnici nacionalne manjine čine najmanje trećinu stanovnika dužne u svojim statutima “izričito propisati i urediti pravo na ravnopravnu službenu uporabu jezika i pisma nacionalnih manjina” i u njima “detaljno urediti ostvarivanje navedenog prava”, odnosno – izričito propisati svako pojedino pravo ostvarivanje kojeg je na području tih jedinica zajamčeno.
Izvor: Zadarski list
