Dvadesetak zemalja, većinom europskih, privremeno je obustavilo cijepljenje cjepivom AstraZenece zbog bojazni da je u nekih pacijenata izazvao pojavu krvnih ugrušaka.

Švedska i Latvija posljednje su nizu zemalja koje su zaustavile cijepljenje. Prije su to učinile Njemačka, Francuska, Španjolska, Danska, Norveška, Nizozemska, Cipar, Rumunjska, Bugarska, Portugal, Slovenija, Irska i Island.

Austrija je suspendirala seriju cjepiva koja je izazvala pojavu ugrušaka. Istom serijom ne cijepe niti u Litvi i Estoniji.

Izvan Europe cijepljenje su prekinule Indonezija i Venezuela.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) sastaje se u utorak kako bi razmotrila dostupne sigurnosne podatke o cjepivu, iako je proteklih dana više puta izrazila povjerenje u njegovu sigurnost. Šef WHO-a Tedros Adhanom Ghebreyesus rekao je da do sada nije bilo dokaza o povezanosti cjepiva i ugrušaka.

Do danas je više od 17 milijuna ljudi primilo cjepivo Astrazenece u Ujedinjenom Kraljevstvu i Europskoj uniji, a od prošlog tjedna zabilježeno je manje od 40 slučajeva krvnih ugrušaka, izjavila je tvrtka.

EMA: Korist veća od rizika

Europska agencija za lijekove (EMA), europska regulatorna agencija za lijekove, sastat će se u četvrtak kako bi razgovarala o prikupljenim informacijama te odlučila je li cjepivo pridonijelo tromboemboliji kod cijepljenih osoba.

Dok istraga traje, EMA ostaje pri stajalištu da su koristi AstraZenecina cjepiva u sprečavanju covida-19 veće od rizika mogućih nuspojava.

AstraZeneca, koja je cjepivo razvila sa Sveučilištem u Oxfordu, rekla je da u analizi sigurnosnih podataka nisu otkriveni dokazi o povećanom riziku od nastanka krvnih ugrušaka.

Analizom je obuhvaćeno više od 17 milijuna ljudi cijepljenih u Velikoj Britaniji i EU.

No čini se da njihova uvjeravanja nisu otklonila sumnje.