Velibor Mačkić, savjetnik za gospodarstvo predsjednika Zorana Milanovića, gostovao je u programu N1 Televizije. Govorio je o Vladinom Nacionalnom planu oporavka i otpornosti i o tome da ga javnost još nije vidjela.

Komentirao je da li je Vlada Uredu predsjednika Republika predstavila barem nešto više od Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, za što su u Saboru mnogi negodovali da je riječ samo o “draftu”.

Ured predsjednika od Vlade nije dobio ništa više od toga, komentirao je Mačkić.

“Unatrag dvije godine imamo ta dva velika dokumenta, Nacionalna strategija razvoja sad i ovaj Nacionalni plan. Neki simptomi se ponavljaju; kasni se, ne uključuju se dionici i finalni dokument koji dobijemo je takav da, rekli smo na sjednici ekonomskog savjeta, postoji mjesto za napredak”, rekao je.

Problem s dokumentom

Govorio je i o prijedlozima poboljšanja.

“Problem je s ovim dokumentom da vi iz njega u ovom trenutku ne možete iščitati gotovo ništa”, rekao je Mačkić.

“U najkraćim crtama ne, ne možemo ništa predložiti, zato što se tu ne vidi ništa”, rekao je.

Riječ je o novcu, milijardama eura iz EU-a, koje su uvjetovane reformama, za koje je Mačkić konstatirao da su u Hrvatskoj ekonomski jako potrebne, s tim što je sada novčana pomoć uvjetovana planom koji mora sadržavati točne ciljeve i točne rokove.

“Ako ste se na nešto obvezali, a nećete ispuniti u tom periodu, novac se neće isplatiti dok se to ne ispuni”, podsjetio je.

“Kako mi, tako i druge ekonomije, vjerojatno nećemo moći ispuniti sve, pa će u skladu s time dolaziti novac”, dodao je, navevši još jednom navedene ciljeve i rokove, čime je došao do problema sa sažetkom Nacionalnog plana oporavka:

“Toga tu nema, barem ne u ovom sažetku. Ima li ga u dokumentu, to ne znam. Mi dokument moramo predati 30.4., ali je moguće dorađivati ga i poslije toga.”

Ortački kapitalizam

Za odnos o kojem se govorilo između tog novca koji bi išao u javni i privatni sektor, Mačkić je rekao da svakako smatra da je poduzetništvo ono što treba poticati. Ali, osim toga, kazao je da nije isto je li riječ o ulaganju u kružne tokove i zgrade, s jedne strane ili s druge u projekte poput 5G mreže.

Dodao je da hrvatska ekonomija ima tri glavna problema: lošu političku ekonomiju, manjak ulaganja i manjak radne snage.

Za lošu političku ekonomiju rekao je, pak, da je riječ o problemu kojega čine korupcija, klijentelizam i ortački kapitalizam, pri čemu je ovo posljednje objasnio kroz to da poduzetništvo može djelovati pozitivno i razarajuće.