Europska središnja banka (ESB) trebala bi povećati kamatne stope, a to će osjetiti i dio hrvatskih građana

• Europska središnja banka podiže kamatne stope, kraj je ere jeftinog novca
• Presica ESB-a očekuje se u 14.45
• Vujčić ne očekuje nikakav značajan učinak za građane
• Iz HNB-a kažu da se građani s dugim preostalom dospijećem kredita i promjenjivom kamatnom stopom mogu javiti banci i tražiti refinanciranje
• Kao što je već ranije ove godine najavljeno, Europska središnja banka (ESB) trebala bi povećati kamatne stope, prvi put od 2011. godine.

Klasična je to ekonomska mjera za suzbijanje trenda pada vrijednosti novca. U periodima inflacije, novac gubi na vrijednosti, pa centralne banke poput FED-a i ESB-a, reagiraju podižući kamatnu stopu. Tada novac postaje skuplji za komercijalne banke koje ga posuđuju uz veću kamatnu stopu, a samim time poskupljuju i krediti za građane i biznise.

Stoga možemo reći kako je došao kraj ere jeftinog novca, no postavlja se pitanje što to znači za građane i njihove kredite.

Povećanje od 0,25 posto?

Tako su nam iz Hrvatske narodne banke (HNB) potvrdili kako je Upravno vijeće ESB-a održalo 9. lipnja sjednicu nakon koje je najavljeno da se od srpnja obustavlja program otkupa obveznica te da će u srpnju donijeti odluku o povećanju ključnih kamatnih stopa za 0,25 postotnih bodova. No, još nije potvrđeno koliko će iznositi povećanje. Te odluke ne iznenađuju jer su ih čelnici ESB-a najavljivali u svojim nastupima, a tržište već dulje vremena očekuje prvo povećanje ključnih kamatnih stopa nakon 2011., a iz HNB-a tvrde da su moguća i daljnja povećanja kamatnih stopa u nastavku godine.

No kako će se to odraziti na Hrvatsku? Treba imati na umu kako je nedavno podizanje kreditnog rejtinga Hrvatskoj od strane svih triju stranih agencija smanjilo percepciju rizičnosti zbog nestanka valutnog rizika. Upravo bi pad premije rizika Hrvatske zbog članstva u eurozoni mogao smanjiti kamatne stope na kredite državi, odnosno ublažiti njihov porast u okolnostima zaoštravanja globalnih uvjeta financiranja i općeg porasta premija rizika.

Taj povoljan učinak mogao bi se odraziti na kretanje kamatnih stopa poslovnih banaka na kredite svim domaćim sektorima. U svakom slučaju, uvođenje eura koje je već dovelo do poboljšanja kreditnog rejtinga Hrvatske može biti jedan od elemenata koji će amortizirati utjecaja porasta referentnih kamatnih stopa na kamatne stope na kredite u Hrvatskoj.

Savjet građanima

Ipak, postoje iznimke, a to su postojeći krediti kojima je kamatna stopa vezana za euribor, a takvih je, za građane, otprilike 18% ukupnih kredita s varijabilnom kamatnom stopom.

Euribor već postupno raste, u skladu s očekivanim povećanjem ključnih stopa ESB-a, pa se 6-mjesečni euribor primjerice povećao s razine od otprilike -0,5%, na kojoj je bio sve do početka ove godine, na gotovo 0%. Iz HNB-a naglašavaju kako bi ključne kamatne stope ESB-a, čija kretanja euribor uglavnom prati, mogle nastaviti rasti i nakon trećeg tromjesečja ove godine, no upozoravaju da će broj povećanja kamatnih stopa i razmjeri ukupnog povećanja ovisit o razvoju gospodarske situacije u europodručju.

“Za postojeće kredite s promjenjivom kamatnom stopom, kod kojih je parametar uz koje se vezuje promjenjivi dio kamatne stope nacionalna referentna stopa (NRS), kamatna bi stopa mogla bi još neko vrijeme ostati stabilna zbog viškova likvidnosti u domaćem financijskom sustavu”, tvrde iz HNB-a.

Dodaju da građani s kreditima vezanim uz euribor i dugim preostalim rokom dospijeća kredita, koji su izloženi najvećem povećanju otplata, imaju razloga obratiti se svojoj banci sa zahtjevom za bolje uvjete financiranja, a mogu kredit i refinancirati kod druge banke ako im banka nije spremna odobriti bolje uvjete. “Kamatna stopa na nove stambene kredite trenutno iznosi otprilike 2,5 posto i potrošači koji plaćaju više stope na dugoročne kredite vjerojatno mogu refinanciranjem ostvariti određene uštede, pri čemu trebaju imati u vidu i moguće troškove povezane s refinanciranjem”, savjetuju iz HNB-a.

‘Nikakav značajan učinak’

Guverner HNB-a Boris Vujčić je izjavio da se za sada ne očekuje “nikakav značajan” učinak jer današnje podizanje kamatnih stopa koincidira s ulaskom Hrvatske u eurozonu. “Taj ulazak pak ima suprotan efekt, odnosno smanjuje troškove financiranja i kamatne stope”, rekao je Vujčić, koji je podsjetio da će se bankama do prosinca smanjiti stopa obvezne pričuve te ukinuti obveza vezana za minimalno potrebna devizna potraživanja, čime će im se osloboditi 34,2 milijarde kuna i pet milijardi eura.

“Stoga, to će bankama smanjiti troškove financiranja, pa već i one najavljuju da, bez obzira i na trenutni porast Euribora, neće povećavati kamatne stope”, istaknuo je Vujčić.

No, ako se ciklus podizanja kamatnih stopa u eurozoni nastavi i u rujnu te listopadu, u jednom je trenutku moguće da se dogodi “prelijevanje na varijabilni dio, kroz porast euribora”. “Međutim, on opet neće biti značajan u smislu troška za građane”, izjavio je Vujčić. Naime, po simulacijama HNB-a, podsjetio je Vujčić, pri porastu referentne kamatne stope za jedan postotni bod, trošak stambenog kredita godišnje bi u prosjeku porastao oko 1800 kuna a gotovinskog oko 400 kuna. Apostrofirao je da kamatne stope poduzećima u Hrvatskoj i dalje padaju i na povijesno su najnižim razinama, čemu doprinosi i činjenica ulaska u eurozonu.

“Da ne ulazimo sada u eurozonu, kamatne stope već bi sada bile znatno više”, rekao je Vujčić, kao primjer navevši zemlje EU-a koje ne idu u eurozonu, poput Poljske, Mađarske, Češke i Rumunjske, gdje su kamatne stope “bitno više”.

‘Zbijanje šala’

Ministar financija Marko Primorac rekao je da je podizanje kamatnih stopa očekivano, pri čemu je apostrofirao da je u borbi protiv inflacije monetarna politika puno učinkovitija od fiskalne. Uz standardne okolnosti, kada ne bi imali ovako pozitivne vijesti od rejting agencija i u poodmakloj fazi uvođenja eura, Primorac smatra da bi “kamatne stope bile još i veće”.

Građanima i poduzećima je poručio da pokušaju u što većoj mjeri eliminirati postojeće rizike, pa ako imaju zaduženje s varijabilnim kamatnim stopama, ako je moguće, da ih fiksiraju. Iako je podizanje kamatnih stopa učinkovito rješenje za borbu protiv inflacije, ono može utjecati i na smanjenje gospodarskog rasta, a postoje i bojazni da značajnije podizanje može voditi ka recesiji, napomenuo je Primorac, apostrofirajući važnost balansiranja i intenziteta primjene instrumenata u okvirima fiskalne i monetarne politike.

Europska komisija je u srijedu predstavila plan “štedi plin za sigurniju zimu”, koji predviđa smanjenje potrošnje plina za 15 posto u razdoblju od 1. kolovoza ove godine do 31. ožujka 2023. Odgovarajući na pitanja novinara, Primorac je rekao da će se Hrvatska priključiti tom planu, pri čemu je apelirao i na medije za pomoć u komuniciranju tih poruka. Ustvrdio je da su se već sada po medijima počele “zbijati šale” na račun tih preporuka. No, nažalost, one su jedino učinkovito rješenje za smanjenje ovisnosti o ruskim energentima, a takve mjere uvode i druge razvijene zapadne zemlje, napomenuo je Primorac.