„Malo jaje na dar dato, sretan Uskrs moje zlato“
„Malo jaje našarat ću, koga volim regalat ću.” Ljubavna je to poruka koju djevojke ispisuju na pisanicu koju žele darovati voljenoj osobi. I kao što je sadržaj na pisanici različit, ovisno o tome kome se daruje, tako su i uskrsna jaja bojana, pengana, piturana ili šarana, ovisno o kojem se hrvatskom kraju radi, jer se u svakom upotrebljavaju različiti nazivi za ukrašavana jaja. Košarice za Uskrs pune su crvenih, zelenih, plavih, žutih pisanica, što je naziv koji se koristi u Zagorju. U Zagrebu su jaja farbana, u Splitu su piturana, a u Konavlima i Dubrovniku kaže se pengano jaje, što je dalmatinski izraz preuzet iz latinskog.
Starinska tehnika oslikavanja jaja
Zateknete li se u Dubrovniku u vrijeme Uskrsa, prošećite Stradunom i gotovo je sigurno da će na dar dobiti pengano jaje. Ona su specifičnost ovoga kraja. Starinska tehnika penganje jaja je izuzetno složena, a sama ljepota penganog jaja ovisi o umijeću crtačice koja “penga”. Sirova jaja se iscrtavaju, odnosno pengaju otopljenim pčelinjim voskom u koji se umače glavičasta igla pričvršćena na komadić drva (drvo lovorike ili loze), a za ispisivanje poruka se koristi “penica”. Brzim i spretnim potezima vosak se nanosi na jaje. Ornamenti koji se najčešće pengaju su lepezice, srca, cvjetići, lančići, rozete, zvijezde, križevi, lišće djeteline, masline, leptirići, pilići. Starije žene su dugogodišnjim crtanjem svoje tehnike razrađivale do savršenstva. Bila su to prava mala umjetnička djela na kojima su ostavljale trag penicom u bezbroj sitnih poteza i minijaturnih ukrasa. Mnoge obitelji su tako lijepo pengana jaja čuvale u ormarima kao ukras svog doma.
Prirodne boje za uskrsna jaja
Najčešće boje uskrsnih jaja su različiti tonovi žute, crvene, smeđe i crne. S vremenom su kupovne boje počele istiskivati prirodne, napravljene od različitih trava, cvijeća i kore drveća. Iz širokog raspona prirodnih boja koje su rabljene za bojenje jaja najčešće su korištene crvena boja, dobivena od biljke broć, žuta (tonovi od svijetle do crvenkasto-smeđe), koja se dobiva kuhanjem ljusaka crvenog luka. Žuta se boja dobivala još i od koprive, te kore divlje jabuke. Smeđa i tamnija boja uskrsnih jaja dobivaju se namakanjem u lukovini, ali i uporabom orahove, johove i hrastove kore. Ružičasta boja dobiva se od soka cikle, maline, kupine ili višnje, crne su se pisanice bojile bobicama bazge ili duda ili kore od johe, oraha, kruške i šljive. Plava boja, plavozelena i plavoljubičasta dobivala se od borovnice ili listova crvenog kupusa/zelja. Kasnije su se koristile licitarske boje. Osim bojenjem, jaja su se u gotovo svim krajevima ukrašavala izradom ornamenata. Uz posvuda poznato ukrašavanje pomoću voska, česte su i druge tehnike.U Slavoniji se u cjevčicu kiščice umetala svilena nit po kojoj je onda rastopljeni vosak ravnomjerno tekao, ostavljajući tanje i preciznije tragove. Taj način ukrašavanja ima poseban naziv, svilopis.
Poruke s pisanica
Kad je jaje napengano onda se penica koja ostavlja tanki trag moči u otopljeni vosak i ispisuju se poruke. Sadržaj na pisanicama je različit, ovisi kome je jaje namijenjeno. Tako su djevojke ispisivale ljubavne poruke:Malo jaje našarat ću, koga volim, regalat ću.
Ovo jaje na dar ide, da ga crne oči vide.
Srce moje i tvoje u ljubavi stoje.
Uzmi dragi jaje malo, pa i mene zlato pravo.
Na pisanicama za djecu majke bi ispisivale nježne i tople riječi:
– Ovo malo, šimi jaje, majka tebi od srca regalaje.
– Malo jaje malo vrijedi, ti ga stuci i pojedi.
– Malo jaje na dar dato, sretan Uskrs moje zlato.
– Neka ovo malo jaje tebi vječnu sreću dade.
Izvor: žena.hr
