fbpx

Preko: Žalosno je gledati u HEP-ova odmarališta…

Zna li itko zašto su Dinamovi igrači u nekoliko sezona Hrvatske nogometne lige nosili na dresovima veliki natpis i logo – HEP? Hrvatska elektroprivreda nije tada (a ni danas) imala nikakvu konkurenciju u distribuciji električne energije, pa se nije imala s kim niti tržišno natjecati u Hrvatskoj, pretpostavljamo vrlo skupim, logom na dresovima nacionalnog prvaka u nogometu.

Ta je „tajna“ ostala nejasna do današnjeg dana (iako smo je vjerojatno svi mi plaćali kroz brojna poskupljenja ionako skupe struje), baš kao što nitko ne zna zašto u samom središtu Preka postoji odmaralište HEP-a potpuno zaraslo u gusto raslinje nekadašnjeg vrta. Što će HEP-u ugostiteljski i turistički objekt kad se bavi strujom, a ne gostima? Ne samo da državni elektrodistributer ima odmaralište u Preku, već i još najmanje 23 takva objekta uzduž Jadrana, a u svom ustroju ima i čitavu tvrtku za tu vrstu djelatnosti. Zove se “HEP – Odmor i rekreacija”.

Njihova prilično velika zgrada u Preku odavno je zaboravila na bolje dane. Zaključana i derutna, upada u pogled svakom gostu Preka jer se nalazi na atraktivnom dijelu obale, na samom moru, s uređenim kupalištem kojega u Preku i zovu „plaža HEP“ upravo po odmaralištu.

Zahtjevi direktorici

– Žalosno je da taj objekt stoji devastiran, a značio bi puno za naš turizam. Prije par godina pokrenuli smo zbog toga inicijativu prema HEP-u da se objekt obnovi i stavi u funkciju. Oni su tada pozitivno reagirali na našu inicijativu, angažirali su arhitekta, napravili idejno rješenje te pripremili sve za postupak ishođenja lokacijske dozvole. To je sve skupa prilično dugo trajalo, ali se došlo do toga da su predali sve za lokacijsku dozvolu. Otada se, međutim, ništa nije promijenilo.

Slali smo dva-tri zahtjeva direktorici njihove tvrtke HEP Odmor i rekreacija d.o.o. koja nas je primila i izvjestila da su u postupku revizije svih takvih objekata i da će shodno rezultatima te revizije odlučiti što im se isplati obnoviti, a što ne, što će staviti u funkciju, što iznajmiti ili čak prodati. Nama bi bilo što od toga odgovaralo, samo da se stavi u funkciju i da više ne bude zapušteno. Oni su napravili procjenu prije ljeta i na jesen bi trebali odlučiti o svim tim odmaralištima, pa i ovom u Preku – kazao je načelnik Općine Preko Ante Jerolimov.
Međudržavni spor

Malo dalje od HEP-ova odmarališta nalazi se i još jedno odmaralište koje je također neobnovljeno, ali ga, u stanju kakvom jest, privremeno koriste umirovljenici i još poneka udruga iz Preka. To je također odmaralište Elektroprivrede, ali iz BiH i isto se tako nalazi na vrlo atraktivnoj lokaciji uz rivu.

– E tu je tek komplicirana situacija jer je taj objekt predmet sukcesije dviju država. Tko zna kada će se to riješiti i na koji način. Mislim da ćemo se za taj objekt još više načekati dok se ne obnovi – kaže Jerolimov.
HEP u Preku ima još jedan svoj rezidencijalni objekt. U neposrednoj blizini uvale Jaz postoji sedam četverokrevetnih apartmana s mini kuhinjama, ali taj objekt nije zapušten već je bio uređen i u funkciji.

– Mislim da je to koristio čakovečki HEP, dok je ovaj zapušteni pod zagrebačkim HEP-om. Niti taj više ne radi, moguće i zbog spomenute revizije svih njihovih objekata. Pet godina već radimo na tome i zbilja bi željeli da se svi ti objekti stave u funkciju, a ne da budu ruglo u mjestu – zaključuje Jerolimov.

Svi na odmoru i rekreaciji

•• Na naše pokušaje da od sudbini HEP-ovog odmarališta u Preku, ali i svih ostalih na obali, doznamo nešto više u HEP-ovoj tvrtki „Odmor i rekreacija d.o.o“, nitko se nije javljao. Čak je i telefon službenog glasnogovornika zvonio bez odgovora. Zašto se odustalo od obnove i zbog čega nitko ne koristi niti „čakovečko“ odmaralište koje je do sada bilo u funkciji, nismo mogli doznati. U „Odmoru i rekreaciji“ su očigledno – na odmoru i na rekreaciji.

Lijepo je biti HEP-ov radnik

•• HEP je imao kampove, bungalove, apartmane i druge objekte za odmor radnika na ukupno 35 lokacija. Od toga su 23 objekta bila prije nekoliko godina u funkciji za odmor radnika koji su mogli ljetovati „u pola cijene“ i plaćati iznos u ratama, a bio je predviđen i najam kapaciteta i za druge korisnike po komercijalnim cijenama. U međuvremenu je dvanaest objekata kategorizirano s dvije ili tri zvjezdice u kojima su, vrlo solidno opremljenima, ljetovali HEP-ovi zaposlenici.

•• Zanimljivo je kako se HEP domogao svih tih odmarališta i terena. Poratnih godina svako je malo mjesto čeznulo za strujom i bilo spremno učiniti doslovno sve da struja zasvijetli kod njih. I Preko je pedesetih godina dobilo električnu energiju, a HEP atraktivno zemljište uz samo more sa odmaralištem. Većina objekata tako se našla u HEP-ovom vlasništvu pod dalmatinskoj obali, u prilično kapitalističkom (da ne kažemo lihvarskom) načinu razmišljanja za to vrijeme…

Izvor: Slobodna Dalmacija