Kroz 259 nameta građani i tvrtke financiraju državu godišnje sa 6,3 milijarde kuna. Vlada ukida samo manji dio, čime će građani i poduzetnici uštedjeti 675 milijuna kuna
Izmjenom niza zakona u nekoliko područja parafiskalni nameti gospodarstvu i građanima trebali bi uskoro biti smanjeni za 675,6 milijuna kuna, doznajemo u Ministarstvu financija, gdje su sabrani rezultati rada Vladine radne skupine zadužene za rasterećivanje gospodarstva.
Ukidaju se šumski doprinos i naknade za općekorisne funkcije šuma pa bi Hrvatske šume trebale ostati bez 327,4 milijuna kuna godišnje. Ukida se i nekoliko nameta iz područja voda i vodoopskrbe, čime bi se prihodi državnog proračuna te gradova i općina trebali smanjiti za 272 milijuna kuna. Smanjuje se ili ukida još 49 nameta u pet ministarstava kojima bi se gospodarstvu i građanima godišnje trebalo uštedjeti 75,3 milijuna kuna.
– Većina iznosa koji se smanjuje kroz parafiskalne namete u prvoj fazi je smanjivanje troškova za gospodarstvo – kaže Branko Šegon, pomoćnik ministra financija Slavka Linića.
Registar neporeznih davanja, odnosno parafiskalnih nameta na proljeće je sa 245 registriranih nameta 2009. godine nabujao na njih 570, a radna skupina Vlade sada ga je svela na 259 nameta. Njima su građani i gospodarstvo državu i njezine institucije te lokalnu samoupravu lani financirali sa 6,38 milijardi kuna godišnje. Provedu li sva resorna ministarstva dogovorena ukidanja i smanjenja, davanja građana i gospodarstva trebala bi pasti na oko 5,7 milijardi kuna godišnje.
Dogovor ministarstava
– Nakon ovog smanjenja, koje je rezultat dogovora radnih skupina iz svih ministarstava, jer su ih sami predložili ili na njih pristali, u drugoj fazi ćemo razgovarati o svakom preostalom nametu i mogućnostima da se i oni smanje ili ukinu ovisno o tome što se njima financira i jesu li zaista potrebni – pojašnjava Šegon te ističe kako smatra da ima još prostora za rezanje.
Namjera ukidanja šumskog doprinosa i naknade za općekorisne funkcije šuma iznenadila je predsjednika uprave Hrvatskih šuma Ivana Pavelića. Iako su rezanje nameta u Ministarstvu financija predstavili kao gotovu stvar dogovorenu s resornim ministrom, koju treba provesti promjenom Zakona o šumama čije se izmjene pripremaju u Ministarstvu poljoprivrede, Pavelić kaže:
– Sa mnom se nitko o ukidanju naknade i doprinosa ništa nije dogovorio. Oni su propisani zakonom i može ih ukinuti samo Hrvatski sabor.
Iz Ministarstva poljoprivrede su pak kratko poručili da je njihov stav da se naknada za općekorisne funkcije šuma i šumski doprinos ne trebaju smanjivati niti ukidati jer se radi o strogo namjenskim sredstvima. Obrazlažu da je ta naknada već dvaput smanjivana kako bi rasteretila gospodarstvo.
– Iz sredstava naknade za općekorisne funkcije šuma uz radove gospodarenja šumama financiraju se i radovi razminiranja minski zagađenih prostora kao i aktivnosti vatrogasnih zajednica na mjerama zaštite od požara. Iz navedenoga je jasno da bi se ukidanjem predmetnih naknada znatno otežala provedba značajnih aktivnosti na području primorskih županija – kažu u Ministarstvu poljoprivrede, dok ministar Tihomir Jakovina nije osobno mogao objasniti zašto u Ministarstvu financija misle da je sve dogovoreno jer je na službenom putu.
Rezanje troškova
Prihodi od naknade za općekorisne funkcije šuma lani su Hrvatskim šumama prema njihovu izvješću donijele 253 milijuna kuna prihoda, a prema podacima Ministarstva financija riječ je pak o 276,7 milijuna kuna. U svakom slučaju, bez tog prihoda i uz ukidanje još 50 milijuna kuna šumskog doprinosa, Hrvatske šume poslovale bi s velikim gubitkom. Šume, naime,u posljednjih pet godina ni jedne godine nisu ostvarile dobit veću od 25 milijuna kuna, a lani im je ona iznosila 11,8 milijuna kuna. Ukidanjem dvaju nameta, gubile bi 300-tinjak milijuna kuna godišnje. To bi morale kompenzirati tako da srežu troškove, povećaju cijene drvne sirovine i stave u funkciju niz nekretnina u vlasništvu ili, pak, radikalno promjene poslovni model.
Hrvatski obrtnici od 1. siječnja 2015. godine više neće morati plaćati obvezni doprinos Hrvatskoj obrtničkoj komori. U Ministarstvu poduzetništva i obrta pripremaju, kako neslužbeno doznajemo, dodatne izmjene u prijedlogu zakona o obrtu za drugo čitanje u Saboru u kojima se među ostalim namjerava propisati da je članstvo u HOK-u dobrovoljno, a ne više obvezno. To znači da će 85 tisuća obrtnika moći birati hoće li biti članovi HOK-a i plaćati komorski doprinos koji danas u obveznom članstvu iznosi i do 160 kuna mjesečno.
Prema prijedlogu smanjenja i ukidanja parafiskalnih nameta u Ministarstvu financija pak stoji da bi se komorski doprinos trebao smanjiti za 13,98 posto, a ukinuti bi se trebao komorski doprinos koji obrtnici plaćaju od dohotka, dobiti ili plaća i lani je HOK-u donio 12,6 milijuna kuna prihoda. Ministar poduzetništva i obrta Gordana Maras novi prijedlog zakona o obrtu trebao bi u proceduru Vlade poslati do sredine rujna, a na ukidanje obveznog članstva u HOK-u potaknulo ga je protivljenje te udruge da im se komorski doprinos u paušalnom iznosu ograniči na 88 kuna te da predsjednika HOK-a biraju svi članovi po principu jedan član – jedan glas.
Obrtnici bi se prema novoj verziji Zakona o obrtu do 31. prosinca 2014. trebali izjasniti žele li ostati u sustavu Komore i plaćati im doprinos ili ne žele. HOK, odnosno sve njegove županijske komore i udruženja obrtnika, lani su od članarina i članskih doprinosa ostvarili 90 milijuna kuna prihoda. Prema neslužbenim informacijama iz Vlade, ukidanje obveznog komorskog doprinosa za obrtnike uvod je u ukidanje obveznog članstva svih trgovačkih društava u Hrvatskoj gospodarskoj komori.
Ta je institucija lani od zakonom propisanih članarina koje ubire zahvaljujući obveznom članstvu ostvarila 206,6 milijuna kuna prihoda. Za eventualnu promjenu Zakona o HGK zaduženo je Ministarstvo gospodarstva, no oni za sada nisu pokazali spremnost da se odluče na takav korak. Ističu da su predložili devet nameta za rezanje od njih 21 koji su im u prošloj godini donijeli 24,7 milijuna kuna prihoda.
Povećanje broja žalbi
– Većina nameta odnosi se na djelokrug rada Državnog zavoda za mjeriteljstvo u iznosu od 14,701.278,76, a koji nije bio obuhvaćen smanjivanjem jer je u pripremi novi Zakon o mjeriteljstvu i novi Zakon o nadzoru predmeta od plemenitih kovina, tako da će se kroz zakonske izmjene predložiti smanjenja – kažu u Ministarstvu gospodarstva i objašnjavaju da Uprava za sustav javne nabave kroz Naknadu za pokretanje žalbenog postupka u javnoj nabavi ostvaruje 9,5 milijuna kuna godišnjeg prihoda što nisu mogli smanjivati jer bi, kako kažu, time došlo do povećanja broja žalbi koje bi uzrokovale paralizu sustava.
U ovoj fazi reforme neporeznih davanja nisu niti dotaknuti zakonom propisani nameti kojima se financiraju regulatorne i ostale brojne agencije, specijalizirani državni fondovi i druge javne institucije. Primjerice, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode izvijestilo je da Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, koji se financira kroz 17 zakonom propisanih naknada, ne može smanjiti niti ukinuti baš ni jedan namet, iako su lanjsku godinu završili sa 243,7 milijuna kuna viška prihoda i 50 milijuna kuna oročenih depozita.
Poslovna politika
Od svih agencija i javnih ustanova, kojih ima oko 180, u rezanju parafiskalnih nameta našla se jedino Hrvatska agencija za civilno zrakoplovstvo kojoj bi dva nameta koja joj zračni prijevoznici plaćaju za prevezeni teret i onaj koji plaćaju za prevezene putnike trebali pasti za 25 posto. Tako bi ta agencija od nameta koji na kraju plate putnici u cijeni avionske karte trebala dobiti 6,7 milijuna kuna manje nego lani kada joj je prihod od tog nameta bio 26,8 milijuna kuna. Hoće li avioprijevoznici smanjiti cijenu putnih karata za hrvatske građane za taj namet ovisi o njihovoj poslovnoj politici, ali sigurno im se otvara prostor za njihovo korigiranje. Na naknadi za prijevoz tereta imat će 132 tisuće kuna manje prihode.
Preniske naknade
Prema neslužbenoj procjeni Ministarstva financija još iz proljeća ove godine, samo regulatorne agencije raspolažu prihodom od osam milijardi kuna koje zapravo nitko ne kontrolira i njihovi nameti sada nisu rezani.
Prva faza smanjivanja nameta nije uzela u obzir ni vlastite prihode niza institucija koje inače koriste i novac iz proračuna, a riječ je područjima znanosti, visokog obrazovanja, zdravstva, ustanova socijalne skrbi, kulture i slično.
Ukupan broj nameta ipak nije prepolovljen njihovim ukidanjem već su iz proljetne radne verzije registra izbačene sve kazne, koncesije, upravne pristojbe i takse jer su zaključili da to nisu parafiskalni nameti. Riječ je, kako obrazlažu u Ministarstvu financija, o ukupnom iznosu od oko milijardu kuna koji nije smanjen, koji će građani i kompanije i dalje plaćati, ali ne spada u parafiskalne namete i o daljnjim smanjenima ili ukidanjima tek treba razgovarati.
– Mi smatramo da su koncesijske naknade preniske, neravnomjerno raspoređene, odnosno neujednačene. Niz je primjera u kojima koncesionari za istu vrstu koncesije plaćaju različitu naknadu ili traže djelomično oslobođenje od naknade iz nekog razloga i to područje treba posebno urediti tako da uvjeti budu jednaki za sve – kaže Šegon.
Izvor: Jutarnji list
