Prvotna predložena novčana kazna od 3000 kuna za neuređene fasade u prijedlogu Zakona o građevinskoj inspekciji bitno je povećana, na dvije prosječne bruto plaće za građane i 10 tih bušti za pravne osobe.
Budući da je lanjska prosječna bruto plaća iznosila 7875 kuna, ispada da građanin za neuređenu fasadu može dobiti 15.750 kuna kazne, a tvrtka 78.750 kuna. Prođe li takav zakonski prijedlog drugo čitanje u Saboru, teoretski se kazna može ponavljati iz mjeseca u mjesec.
Objasnio nam je to prof. dr. Hrvoje Kačer sa splitskog Pravnog fakulteta, koji ističe da je najveći problem ovog prijedloga zakona to što, kako sada stvari stoje, zakon neće “kačiti” stare, postojeće objekte s nedovršenim fasadama, nego nove koji se budu gradili u vremenu od početka primjene zakona. Ističe da je u Hrvatskoj problem s neuređenim fasadama naslijeđen, od 100 problema koje imamo, samo ih je pet novih, a ostali su naslijeđeni.
Dajte posla građevinarima
– Ako to stvarno bude tako, onda je to tragedija. Želimo li poboljšati stanje u prostoru, onda bi se zakon morao odnositi na sve. Mi u Splitu imamo takvih situacija da pored hotela “Radisson Blu Resort” s pet zvjezdica godinama stoji nedovršeni objekt. Ili hotel “Marjan”, koji je sad još i uređen kakav je bio. Drugo, mislim da se ovim zakonskim prijedlogom, jednako kao i s legalizacijom u kojoj je država mogla profitirati da je drugačije uredila i preuzela na sebe, propušta prilika da se potakne ljude da sami urede svoje fasade, a u protivnom će biti sankcionirani – kaže dr. Kačer.
Cijena metra površinskog fasade kreće se između 150 i 200 kuna, što znači da prosječna fasada obiteljske zgrade od 100 metara četvornih košta oko 80.000 kuna, a za veliku zgradu ta se cijena može popeti i za sto puta. Dr. Kačer smatra da je država na tim fasadama mogla povećati zaposlenost građevinara i pokrenuti investicijski ciklus, te ponuditi ljudima uređenje putem hipotekarnoga kredita te olakšice za one koji će obavljati te radove.
– Naravno, moraju postajati sankcije za one koji ne budu u tom slučaju urediti fasade, s tim da bi se vlasnici kuća i zgrada sigurno radije odlučili urediti ih nego plaćati kazne – veli dr. Kačer, koji ističe da fasade svakako treba urediti i da uređene fasade uštedom na troškovima energije same sebe isplaćuju te dižu cijenu nekretnini, ali pita se jesu li predviđene kazne u pravilnom omjeru prema investiciji koju vlasnik mora uložiti da bi uredio fasadu.
Država majka, ali i maćeha
Goran Morović iz splitskoga građevinskog poduzeća “Mark-ING” i HUP-ove Udruge poslodavaca graditeljstva smatra da je prijedlog zakona u osnovi dobar. Ne bi imao ništa protiv da se obuhvati sve objekte, no ako to sada nije tako, pa se predviđaju kazne samo za nove investitore, dobro je utoliko jer se počinje s uvođenjem reda.
– Volimo govoriti o Lijepoj našoj, a pitanje je koliko je lijepa ako su nam kuće napola dovršene. Prostor je javno dobro. Dobro da imamo taj zakon, da se starta od nekog datuma s primjenom zakona, bilo bi dobro da zahvati sve objekte, ali nije rečeno da se to neće dogoditi u budućnosti. I kada me pitate koji je smisao toga da nova kuća koja se gradi po tom zakonu mora imati uređenu fasadu, a stara u susjedstvu može biti s neuređenom fasadom, reći ću da je dobro to što ćemo onda umjesto dvije kuće s neuređenom fasadom imati samo jednu takvu. Vjerojatno će doći vrijeme da će se država sjetiti i starijih kuća – kaže Morović.
Prema njegovim riječima, država nikome ne bi trebala glumiti majku i poticati ga da nešto napravi, država je tu da donese zakone i brine o njihovoj provedbi. Kako će zakon u konačnici izgledati, hoće li kazne “kačiti” samo nove investitore ili će svi morati urediti svoje fasade ili odriješiti “kesu”, vidjet ćemo kad prođe drugo čitanje u Saboru.
3000 kuna iznosila je kazna za neuređene fasade prema prvom prijedlogu zakona.
78.750 kuna trebala bi iznositi globa za tvrtke koje ostave nedovršena pročelja.
Izvor: Slobodna Dalmacija
