Na splitskim ulicama najbrže se u Dalmaciji dolazi do heroina. Ovisnik može za samo 27 minuta doći do “šuta”. Za razliku od heroina, više od sat vremena potrebno je u Splitu za kupnju “linije” kokaina. Do kokaina se brže dolazi u Zadru gdje se može kupiti za samo 48 minuta, jednako kao i u Zagrebu.
Do amfetamina se podjednako brzo dolazi u Zadru i Splitu, za svega 32 minute, dok Zagreb prednjači po brzini nabave marihuane pa se “joint” može kupiti za 33 minute. Pokazuju to najnoviji rezultati istraživanja našeg uglednog stručnjaka za droge dr. Slavka Sakomana, profesora Sveučilišta u Zagrebu i voditelja Klinike za psihijatriju, alkoholizam i druge ovisnosti u zagrebačkom KB-u sestara milosrdnica.
Istraživanje o dostupnosti, cijeni i kvaliteti droga na hrvatskom narkotržištu, koje je od siječnja do ožujka obuhvatilo sedam gradova, ekskluzivno je ustupio Slobodnoj Dalmaciji.
Anketirano 200 ovisnika
– U desetak centara za izvanbolničko liječenje ovisnika anketirano je 200 ovisnika uključenih u proces tretmana. Oni su sami sebe procijenili kao osobe “upućene u događanja na uličnoj narkosceni”. Istraživanja su provedena za gradove Zagreb, Split, Rijeku, Osijek, Zadar, Varaždin i Pulu – kazao je dr. Sakoman.
Osim brzine dostupnosti droga, istraživanjem je utvrđena i njihova prisutnost na tržištu, pa se analizom došlo do podatka da se u svim županijama najviše trguje kanabisom. Po učestalosti prodaje slijedi heroin, amfetamini, kokain, opioidni lijekovi, tablete, ecstasy i nove sintetičke droge. Po brzini nabave heroina na narkotržištu, Split je drugi na ljestvici sedam gradova, odmah nakon Pule, a slijedi ga Zadar i Varaždin. Razlog za takvo stanje, smatra Sakoman, treba tražiti u odnosu snaga između lokalnog organiziranog kriminala i represivnog aparata.
Istra prednjači
– Očito je kvaliteta represivnog aparata tu lošija nego drugdje, a ponuda i dostupnost droga veća. Kada je već uočen problem, središte države po sistemu takozvane vertikalne koordinacije trebalo bi vršiti pritisak na lokalne institucije da odrade ono za što su odgovorne i zadužene – kaže Sakoman, dodajući kako je slika oboljelih na državnoj razini, pa tako i na onim lokalnim, ipak puno bolja nego što je bila prije nekoliko godina.
Prema broju liječenih ovisnika u odnosu na broj stanovnika, na prvom je mjestu i dalje Istarska županija, s 588 ovisnika na 100 tisuća stanovnika. Slijede Zadarska županija s 472 liječena ovisnika, Zagreb s 430 ovisnika na 100 tisuća stanovnika. U Puli se tako, prema Sakomanovu istraživanju, za samo 20 minuta može doći do heroina. Tri minute više potrebno je za kokain, a samo 14 minuta za “joint”.
‘Razorni novi jeftini narkotici’
Siniša Kabić Peters, bivši ovisnik i predsjednik zadarske Udruge apstinenata za pomoć pri resocijalizaciji “Porat”, smatra da uzorak od 200 ispitanika nije dovoljan da bi se dobila prava slika o ponudi i potražnji droga na hrvatskom narkotržištu. Njega najviše zabrinjava pojava novih razornih droga koje uništavaju organizam.
– Zbog nedostatka novca, sve češće je konzumiranje takozvanih zamjenskih sintetičkih droga. Ponuda se prilagođava tržištu i javljaju se te nove razorne droge čiji su sastojci uglavnom legalni. Riječ je o čitavoj grupi novih tvari koje je vrlo teško kontrolirati, e rezultat su razarajuće droge poput “krokodila” ili nove inačice ecstasyja koji se izrađuje na bazi acetona. Konzumentima je najvažnija dostupnost droga i cijena. Za drugo ne pitaju – navodi Kabić. Iako se, kako navodi, tržište i dalje trudi biti korak ispred zakona, u tijeku je izrada novog zakona koji bi trebao obuhvatiti sve te “legalne” tvari da bi se spriječila njihova prodaja.
Lani 7855 liječenih ovisnika
Kako doznajemo od ljudi koji u Državnom odvjetništvu i na splitskom sudu rade na predmetima zlouporabe opojnih droga, Split je dugo vremena imao nečasno prvo mjesto po prodaji i konzumiranju opijata. Međutim, zadnjih godina je primat preuzeo Zadar, tako da su neki uskočki predmeti u kojima se procesuiralo udruživanje radi dilanja prebačeni na suđenje u Split.
– Split je bio tranzitni centar, na razmeđu istoka i zapada, te je stoga bio prvi na crnoj listi. Droga je dolazila iz BiH, Srbije, Crne Gore, Kosova i Italije. Dugotrajnom i upornom borbom policije, pravosuđa i ostalih nadležnih institucija situacija se popravila. Sada se, nažalost, isti problem pojavio na zadarskim ulicama.
Napominjem također kako se nikada ne može u isti koš staviti marihuana, heroin i kokain – veli nam sutkinja koja se u svojoj karijeri nagledala svih vrsta dilera. Registar liječenih ovisnika je tijekom 2012. godine zabilježio u Hrvatskoj 7855 osoba. Prema podacima Vladina Ureda za suzbijanje zloporabe droga, tijekom 2012. godine otkrivena su 73 nova spoja droge.
Izvor: Slobodna Dalmacija
