Milanović: Od ravnatelja bolnica očekujem da u interesu poreznih obveznika utvrde tko je radio, a tko štrajkao
Vlada je na današnjoj sjednici donijela odluku da će se zdravstvenim radnicima koji su u listopadu sudjelovali u štrajku plaće smanjiti razmjerno vremenu provedenom u štrajku.
Objašnjavajući odluku, ministar zdravlja Rajko Ostojić rekao je kako je Državni inspektorat, čiji su inspektori obišli tridesetak bolnica, utvrdio da poslodavac nije učinio niti jednu grešku te je vodio pravilnu evidenciju radnog vremena.
Premijer Zoran Milanović upozorio je da štrajk bolničkih liječnika traje već mjesec i pol dana, a da su za rujan, tijekom kojeg je štrajkano pola mjeseca, svi dobili pune plaće.
Tako prosvjetni radnici, koji kada štrajkaju dolaze na posao ali ne odrađuju nastavu, ispadaju naivni jer štrajkaju nekoliko dana, što plaća sindikat, a ne porezni obveznici.
Mogli će, kaže Milanović, otići u razred i čitati novine te se praviti da ne štrajkaju, kao što sada rade neki zdravstveni radnici. Ističe da to nije pošteno te kaže kako zapravo nije riječ o štrajku nego o “zabušavanju manjeg broja ljudi”.
Milanović je istaknuo kako od ravnatelja bolnica, sanacijskih upravitelja i šefova službi očekuje da u interesu poreznih obveznika utvrde tko je radio, a tko štrajkao.
Današnja sjednica Vlade započela je predlaganjem Zakona o socijalnoj skrbi koji sadrži nove kriterije za ostvarivanje socijalnih pomoći i usluga, a predviđa uspostavu jedinstvenog registra korisnika socijalnih usluga i novčanih pomoći, javlja RTL .
“Naš je cilj bio u ovom dijelu ne štedjeti, ovdje uštede nema, ovdje je riječ samo o pravednijoj raspodjeli”, započela je potpredsjednica Vlade i ministrica socijalne politike i mladih Milanka Opačić.
“Minimalna naknada je 2.900 kuna i u preraspodjeli smo zaključili da samcima i samohranim roditeljima treba podići naknadu za nekih 200 kuna kako bi ti ljudi bar malo pokušali izaći iz siromaštva”, dodala je.
Ministrica je pojasnila kako će milijardu i pol kuna davati jedinice lokalne samouprave za različite socijalne programe, a država 800 milijuna kuna.
“Riječ je o tome da bi jedinice lokalne samouprave morale preispitati svoje programe U ovom zakonu dali smo mogućnost da Centri za socijalnu skrb mogu direktno uplatiti topli obrok djeci u školama jer se često događalo da sami roditelji uzimaju novac namijenjen djeci i troše ga na nešto drugo”, pojasnila je Opačić.
“Jedan dio ljudi je naprosto naučio živjeti od socijale i nerado se odlučuju na zapošljavanje. Njih ćemo limitirati na dobivanje socijalne naknade na dvije godine”, istaknula je.
“Jedan dio ljudi se boji da će odlaskom na posao izgubiti prava, a onda dobiti otkaz. Imat ćemo zato socijalnu naknadu s prijelaznim periodom od 3 mjeseca i uplaćivati razliku”, naglasila je ministrica.
Na dnevnom redu našao se i prijedlog Zakona o mirovinskom osiguranju.
“Riječ je o reformskim zakonima u okviru mirovinskog sustava. U ovom zakonu smo predložili promjene u cilju da sustav bude dugotrajno održiv, ali i socijalno odgovoran. Svi oni naši osiguranici koji su počeli rano raditi te s 60 godina imaju 40 godina radnog staža, odlaze u starosnu mirovinu bez penalizacije”, pojasnio je ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić.
Ovim prijedlogom Mrsić je predlažio postupno povećanje dobne granice za stjecanje prava na starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu i to sa 65 na 67 godina s početkom 2030. godine, tako da bi se 2038. odlazilo u mirovinu sa 67 godina starosti.
“Temeljem procjena koje imamo: razvoj tržišta rada, produženja životne dobi i otvaranjem radnih mjesta, potrebno nam je produžiti radnu dob. U Hrvatskoj će 2030. godine biti 200,000 otvorenih radnih mjesta jer smo društvo koje stari, nećemo imati dovoljno da popuni radna mjesta. Uvodimo veću penalizaciju za one koji odlaze prije vremena u mirovinu kako bi što više ljudi zadržali u radnom odnosu”, naglasio je.
Ministar je objasnio kako se uvodi i novi institut privremene invalidske mirovine, što podrazumijeva da će se osobe nakon rehabilitacije moći vratiti na tržište rada.
“Što se tiče djece osoba s invaliditetom, koja imaju pravo na mirovinu, omogućavamo im da se zaposle tijekom čega nema primanja mirovine, a ako izgube posao ponovno nastave uživati mirovinu”, rekao je.
“Uvodimo minimalnu mirovinu i redefiniramo osnovnu mirovinu. Sustav razdavajamo na dva sustava – radničke mirovine i posebne mirovine, one definirane posebnim zakonima i financiraju se 100 posto iz državnog proračuna. Radničke mirovine se financiraju iz doprinosa. Što se tiče isplata, svi primaju putem banaka i tekućih računa osim onih koji nemaju u svom mjestu poštanski ured, za teške invalide omogućavamo da se bez obzira gdje jesu da primaju isplatu putem pošte”.
Promjenama bi se uštedilo 85 milijuna kuna u 2014., a 2015. godine 150 milijuna kuna, zaključio je Mrsić.
Izvor: Jutarnji list
