MOL-ova strategija je jačanje rafinerije u Budimpešti, a Ina bi se svela na maloprodajnu mrežu
Mađarski MOL u svojoj strategiji razvoja Ine predvidio je zatvaranje rafinerije nafte u Sisku već 2014. godine, ali i zatvaranje rafinerije u Rijeci 2018. godine, potvrdio nam je izvor blizak hrvatskoj Vladi.
Tu šokantnu informaciju, koja bi značila svođenje Ine na maloprodajnu trgovačku mrežu, pokušali smo službeno provjeriti u MOL-u.
“Naš je princip da ne raspravljamo putem medija o detaljima naših pregovora s hrvatskom Vladom”, odgovorio nam je u utorak Tamas Berzi iz Odjela za međunarodnu komunikciju MOL-a.
Pregovarački tim MOL-a predložio je prije dva tjedna pregovaračkom timu hrvatske Vlade da strategija razvoja Ine bude jedna od tema pregovora koji bi se trebali održati tijekom prosinca.
Prema našim informacijama, MOL nije dao nikakav konkretan prijedlog o strategiji razvoja Ine, pa je hrvatska strana zatražila dodatno pojašnjenje. Međutim, iz MOL-a nije ništa stiglo.
To znači kako zapravo ni Pregovarački tim Vlade još nema službenih informacija o tome što MOL planira s Ininim rafinerijama. Novi sastanak pregovaračkim timova trebao bi se održati tijekom prosinca, no pitanje je hoće li hrvatska strana uopće pristati pregovarati o strategiji koja predviđa zatvaranje rafinerija?
Da MOL ne računa dugoročno s hrvatskim rafinerijama moglo se naslutiti već nakon što su ljetos Mađari donijeli odluku o zatvaranju svoje rafinerije u Mantovi u Italiji.
Glasnogovornica MOL grupe Gyöngyi Janky tada je izjavila kako MOL mora analizirati dugoročnu održivost svog rafinerijskog poslovanja kada se radi o postrojenjima čija je financijska stabilnost u opasnosti te da će “za Rafineriju nafte Sisak MOL, kao odgovoran dioničar Ine, težiti donošenju što racionalnije poslovne odluke u interesu svih dionika”.
MOL sada ima pet rafinerija nafte: jednu u Mađarskoj, jednu u Slovačkoj, dvije u Hrvatskoj (Sisak i Rijeka), te jednu u Italiji (u Mantovi). Za rafineriju u Matovi odlučeno je već da će biti zatvorena i pretvorena u, kako kažu u MOL-u, “središte za opskrbu završnim proizvodima”, dakle postat će distribucijski centar.
Odluku o zatvaranju rafinerije u Mantovi MOL je objasnio dugogodišnjom krizom rafinerijskog sektora koji je sve više ugrožen zbog slabog ekonomskog okruženja i smanjene potražnje. MOL je podsjetio da je 15 rafinerija u Europi zatvoreno od početka ekonomske krize 2008. godine, dok većina ostalih kontinuirano smanjuju svoj kapacitet.
No, hrvatski stručnjaci za enegetiku tvrde kako je MOL zapravo orijentiran isključivo na svoje rafinerije u Mađarskoj i Slovačkoj, što se vidi i po ulaganjima u rafinerijska postrojenja.
Iako je po kupoprodajnom ugovoru iz 2003. godine, kada je kupio 25 posto dionica Ine, MOL morao modernizirati obje Inine rafinerije, to nije učinio do danas. Modernizacija rafinerije u Sisku nije ni započela, dok je u Rijeci obavljena tek prva faza modernizacije, a rok za dovršetak druge faze je produljen za četiri godine, sa kraja 2010. na kraj 2014. godine.
Kakva je situacija s investicijama u rafinerije najbolje govori podatak da je od dolaska MOL-a u Ini, dakle u proteklih deset godina promijenjeno čak 12 timova zaduženih za modernizaciju!
Prema stručnim procjenama, u sisačku rafineriju bi trebalo investirati između 350 i 500 milijuna dolara da bi postala moderan pogon. Mađari su zaključili kako im je važnije uložiti u modernizaciju rafinerije u Budimpešti u koju je uloženo 200 milijuna dolara.
Bez obzira što je za MOL investicija u rafineriju u Budimpešti i ekonomski isplativija, potpuno zanemarivanje rafinerija u Sisku i Rijeci šteti ne samo intersima Ine, već i hrvatske države.
Riječka rafinerija ima kapacitet od 4,5 milijuna tona godišnje. No, stručnjaci tvrde kako ta vrsta rafinerije mora imati godišnji kapacitet od barem 10 milijuna tona nafte da bi bila rentabilna.
Rafinerija u Sisku ove godine planira preraditi samo 500 tisuća tona nafte. Prije je godišnje mogla preraditi četiri milijuna tona nafte, ali je njen kapacitet smanjen na tek dva milijuna tona, a prerada se iz godine u godinu smanjuje: 2010. prerađeno je 1,7 milijuna tona, 2011. godine 1,03 milijuna tona, da bi sada prerada pala na minimum.
Izvor: Jutarnji list
