S prvim danom 2014. godine stupio je na snagu novi Zakonu o mirovinskom osiguranju, a osim toga došlo je do promjene u poreznom sustavu
Prema novom Zakonu o mirovinskom osiguranju koji danas stupa na snagu, nakon 2030. godine produžit će se dobna granica za odlazak u mirovinu sa 65 na 67 godina starosti i to svake godine za po tri mjeseca tako da bi se prijelazno razdoblje završilo 2038.
Ta odredba izazvala je najviše protivljenja među sindikatima koji smatraju da je životna dob u Hrvatskoj ispod prosjeka Europske unije, pa bi umirovljenici kraće uživali mirovinu.
Prema novom zakonu u punu starosnu mirovinu, za one koju su rano ušli u svijet rada, moći će se ići sa 41 godinom mirovinskog staža i 60 godina života bez penalizacije. Penalizirani pri umirovljenju neće biti ni radnici koji su ostali bez posla zbog stečaja i imaju status nezaposlenih dvije godine uz uvjet dobi i mirovinskog staža.
Predviđeno je da se novim zakonom potiče duži rad te omogućava korištenje starosne mirovine uz rad s nepunim radnim vremenom (odnosno do pola radnog vremena) i na taj način nagrađuje dulji ostanak u svijetu rada. Također, utvrđuje se invalidska mirovina zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti uz određivanje poslova koje osiguranik može raditi. Uvodi se i privremena invalidska mirovina za osiguranike koji i nakon završene rehabilitacije ostanu nezaposleni.
Pojednostavljen je i izračun mirovina, prema omjerima doprinosa za 1. i 2. stup, a cilj je da mirovine iz 1. i 2. stupa budu između 60 i 70 posto prosječne plaće. Sada su na razini od 46,1 posto.
Umirovljenici koji mirovinu primaju preko pošte, njih oko 180.000, i dalje će je dobivati na taj način, a novi umirovljenici, od početka 2014. godine, primat će mirovinu isključivo preko banke.
Tijekom 2014. planirano je razdvojiti mirovine stečene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju od mirovina po posebnim propisima (tzv. povlaštene). Mirovine po posebnim propisima iznad 5000 kuna bit će smanjene za 10 posto što bi trebalo donijeti uštedu u proračunu već od 300 milijuna kuna.
Protivljenje su izrazili branitelji na prosvjedu protiv izmjena Zakona o smanjenju mirovina ostvarenih prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju.
Ministar rada i mirovinskoga sustava Mirando Mrsić istaknuo je da je svrha reforme uskladiti mirovinski sustav sa gospodarskim i demografskim kretanjima te razvijati različite načine financiranja mirovina razvojem sva tri mirovinska stupa. Cilj joj je također osigurati dužu aktivnost i kasniji odlazak u mirovinu, povećati odgovornost pojedinaca za vlastitu socijalnu sigurnost i realnu vrijednost mirovina, socijalnu sigurnost umirovljenika te dugoročno stabilizirati mirovinski sustav.
Upozorio je da je trenutno odnos zaposlenih i umirovljenika 1,23 prema 1, što je neodrživo.
Osim promjene u sustavu mirovninskog osiguranja, s početkom ove godine turizam i ugostiteljstvo, dječja hrana, šećer i ulje i neki slični proizvodi, koji su se do sada oporezivali stopom PDV-a od 10 posto, oporezuju se međustopom PDV-a od 13 posto, porezni obveznici za sve vrste dohodaka morat će primjenjivati novi jedinstveni obrazac poreza, prireza i doprinosa – JOPPD obrazac, građani sa stambenim kreditima vezanim uz švicarski franak mogu očekivati nešto nižu ratu, a u slučaju gradnje jednostavnije bi trebali doći do potrebne građevinske dozvole.
Naime, s 1. siječnja 2014. na snagu stupa niz zakonskih izmjena ili novih zakona pa tako počinje primjena nekih odredbi izmjena Zakona o PDV-u, kao i zakona o porezu na dohodak i na dobit, na snagu stupaju izmjene zakona o potrošačkom kreditiranju, o tržištu kapitala, a od danas su na snazi i novi zakoni o gradnji, prostornom uređenju i građevinskoj inspekciji, itd.
Izmjenama Zakona o PDV-u propisano je povećanje međustope PDV-a s 10 posto na 13 posto i tom se međustopom od 1. siječnja oporezuju šećer, jestiva ulja i masti, dječja hrana, isporuka vode, ulaznice za koncerte te časopisi koji izlaze periodično, kao i časopisi za kulturu i umjetnost, a to je i stopa PDV-a za ugostiteljstvo i turizam.
Povećanjem međustope PDV-a na 13 posto godišnje će se, prema analizama Vlade, proračunski prihod povećati za oko 600 milijuna kuna.
Od početka ove godine na snazi je i novi Zakon o prikupljanju, obradi, povezivanju, korištenju i razmjeni podataka o primicima i javnim davanjima po osiguranicima.
Prema tom zakonu, poslodavci, kao i svi ostali porezni obveznici za sve primitke koje isplaćuju od početka ove godine, uključujući i plaću za prosinac 2013. godine, koriste novi jedinstveni obrazac poreza, prireza i doprinosa – JOPPD obrazac, koji zamjenjuje dosadašnjih šest obrazaca za prijavu dohotka, poreza, prireza i doprinosa.
JOPPD obrazac, zajednički je obrazac Porezne uprave i Središnjeg registra osiguranika (REGOS), a u njemu će se iskazivati podaci o primitcima od nesamostalnog rada, o drugom dohotku (ugovor o djelu, autorski honorari, drugi dohodak u naravi) te pripadajućim porezima i doprinosima, podaci o isplatama dnevnica i putnih troškova, naknadama za prijevoz, prigodnim nagradama, otpremninama, itd.
S početkom 2014. na snagu stupaju i izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju, koje bi trebale donijeti i nešto nižu ratu građanima koji imaju stambene kredite vezane uz švicarski franak.
Sukladno tim izmjenama kamatna stopa za stambene kredite u ‘švicarcima’, kod kojih je tečaj franka aprecirao za više od 20 posto u odnosu na ugovoreni tečaj na dan korištenja kredita, iznosit će 3,23 posto.
Ta je kamatna stopa određena na temelju izračuna HNB-a, prema kojem prosječna ponedirana kamatna stopa u 13-godišnjem razdoblju na stambene kredite vezane uz švicarski franak iznosi 4,62 posto, na što je zakon predvidio 30 postotni diskont, što znači kamatnu stopu od 3,23 posto.
Izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju uz ostalo definiraju i parametre za promjenu ugovorene promjenjive kamatne stope, maksimalno dopuštene kamatne stope na stambene kredite te ostale potrošačke kredite.
Banke su također obvezane da u slučaju umanjenja ili ukidanja dopuštenog prekoračenja po tekućem računu (tzv. minusa) klijenta o tome obavijeste najmanje 30 dana prije.
Na snagu je s današnjim danom stupio i novi Zakon o kreditnim institucijama kojemu je, u skladu s regulacijom na razini EU, cilj da banke u dobrim vremenima osiguraju sredstva koja bi im jamčila stabilnost za vrijeme krize, a da se teret sanacije u slučaju propasti prebaci na vlasnike i vjerovnike. Ako to ne uspije, sanacija bi se prebacila na zajedničke rezervne fondove i tek na kraju na državu, odnosno porezne obveznike.
Novim se Zakonom uvode i strože mjere kontrole banaka, a glavna novina je definiranje obveze održavanja potrebnog kapitala kroz više različitih razina, tzv. zaštitnih slojeva kapitala.
Na snagu s 1. siječnja 2014. stupaju i izmjene Zakona o tržištu kapitala kojim se želi postići pojačani nadzor institucija, kao i Zakon o Vijeću za financijsku stabilnost kao međuinstitucionalnog tijela koje oblikuje makrobonitetnu politiku RH.
Građanima koji u ovoj godini uplaćuju stambenu štednju država za te uplate neće dati državni poticaj. Naime, izmjenama Zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje propisano je da se na uplate u 2014. godinu neće isplatiti državni poticaj koji iznosi 10 posto od uplaćenih uloga stambene štednje.
S prvim danom 2014. na snagu stupaju i novi zakoni o gradnji, prostornom uređenju i građevinskoj inspekciji, koji donose jednostavnije administrativne korake koji prethode gradnji.
Zakon o gradnji uvodi jednu dozvolu – građevinsku, koja će se izdavati na temelju minimalne dokumentacije, a vrijedit će tri godine, odnosno u tom će se roku morati započeti gradnja. Vlasnicima novih objekata Zakon nameće obvezu uređenja fasade i okoliša u razdoblju od pet godina za obiteljske kuće i do 10 godina za složene građevine, a ne ispoštuju li to prijeti im kazna od 3.000 kuna mjesečno.
S početkom ove godine jedna institucija prestala je s radom – nakon 15 godina ukinut je Državi inspektorat kao posebna institucija.
Inspektorat je ukinut izmjenama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave, koje su danas stupile na snagu. Poslove Državnog inspektorata i oko 780 njegovih zaposlenika preuzima pet ministarstava – financija, gospodarstva, rada i mirovinskoga sustava, poljoprivrede i turizma.
Izvor: Jutarnji list
