U Škabrnji je na inicijativu mještana održan sastanak braniteljskih i stradalničkih Udruga te mještana s vijećnicima i načelnikom općine, Nediljkom Bubnjarom, doznajemo iz HVIDRA-inog priopćenja.
Na sastanku je, navodi se u priopćenju za medije, jednoglasno je odlučeno da se načelniku Bubnjaru “zbog izigravanja povjerenja mještana te samoinicijativnih pregovora sa Slobodanom Uzelcem i mještanima Biljana, uskrati mandat na takve postupke te odbija svaka inicijativa pripajanja Biljana općini Škabrnja”.
Inicijativa za pripajanje Biljana općini Škabrnja, navodi se u priopćenju, očita je interesna i politička odluka kojoj je motiv naknada “koju bi, ako se Biljani pripoje općini Škabrnji ista dobivala zbog odlagališta smeća koje se planira izgraditi na području Biljana”.
“Ukoliko se Biljani pripoje općini Škabrnja, po sadašnjem Ustavnom zakonu o zaštiti prava manjina, postoji realna opasnost za ostvarenje Zakonskih pretpostavki za uvođenje dvojezičnosti (dvopismenosti) na području općine Škabrnja”, smatraju autori priopćenja.
“Zar je zaboravljena mržnja prema stanovnicima Škabrnje, koja se do kraja iskazala za vrijeme velikosrpske agresije na Hrvatsku i četničke pobune u susjednim selima, kada su srpski zločinci iz susjednih sela Biljana i Zemunika Gornjeg uz pomoć JNA i srpskih paravojnih formacija iz pobunjenih područja Hrvatske, iz BiH i Srbije, ubili 84 branitelja i civila, a selo sravnili sa zemljom. Za taj srpski zločinci nikad nisu odgovarali, niti su izvedeni pred sud.
Čim su postali svjesni napada, škabrnjske žene, djeca i starci su se sklonili u podrume. Dok je trajao topnički napad, prema Škabrnji su krenuli srpski tenkovi i 30 oklopnih vozila i to iz dva pravca: Biljana i Zemunika Gornjeg.
Po prestanku topničkog napada, postrojbe JNA i srpske paravojne postrojbe ušle su u selo. Prvotno su krenuli sa uništavanjem kuća, crkvenih građevina i gospodarskih objekata. Nakon toga je krenuo napad na civile. Unatoč činjenici što žene, djeca i starci nisu pružali nikakav otpor agresorima pri izlasku iz svojih skloništa, to nije imalo nikakva učinka na namjere srpskih zločinaca. Već prvog dana Srbi su ubili 43 hrvatska civila.
Načini na koje su srpski ratni zločinci ubili škabrnjske Hrvate bili su okrutni, sadistički. Iz neposredne blizine, hitcima iz vatrenog oružja, udarcima po glavi hladnim oružjem i tupim predmetima, mučenjem do smrti, a tijela su potom izmasakrirali, neke su civile pregazili tenkom.
Po okončanju napada, Srbi su Škabrnju spalili i u potpunosti uništili. Nakon što je opustošeno selo, kraj je miniran. Od posljedica prisiljenosti kretanja kroz minska polja, još je nekoliko škabrnjskih civila poginulo. Osobito je stradala obitelj Šegarić; na najokrutniji način su smaknuti baka, otac, tri sina te još nekoliko članova obitelji. Sve obiteljske kuće su uništene i/ili spaljene. Mora za tamošnje Hrvate nije prestala ni sutradan. Velikosrbi su napali susjedno selo Nadin, u kojem su također napravili masovni ratni zločin.
Zar je naknada za smeće, sramotna naknada za zaborav i oprost?”, stoji u priopćenju kojeg potpisuje Renato Šelj, predsjednik HVIDR-e Črnomerec.
Izvor: SD/ZDanas
