Još samo malo, samo 1,66 milijardi kuna nedostaje do izjednačenja duga blokiranih građana i gospodarstva. Rujan su, prema podacima Financijske agencije, građani počeli s 28,54 milijarde kuna neplaćenih računa, a poslovni subjekti s 30,2 milijarde kuna.
Dok stečajevi i predstečajne nagodbe smanjuju broj blokiranih poduzetnika na trenutačnih 53 tisuće, kao i njihov dug, te su poslovni subjekti za 4,9 milijardi kuna oborili iznos svojih dugovanja od kraja lanjskog kolovoza do kraja istog ovogodišnjeg mjeseca, istodobno su građani svoju gomilu neplaćenih računa povećali za 7,3 milijarde kuna.
Nije da nisu plaćali sve one naloge koje su stizali u Finu – u tih je godinu dana s računa stanovništva naplaćeno 12,5 milijardi kuna raznih dugovanja, a s računa poduzeća 11,4 milijarde kuna – nego na tim računima nedostaje dvostruko više novca nego je naplaćeno.
Samo u kolovozu dug građana porastao je za 172 milijuna kuna, dok je broj blokiranih građana smanjen za njih 3333 u odnosu na kraj srpnja, pa ih je krajem kolovoza ukupno bilo blokiranih 313.830. Nažalost, na godišnjoj razini, broj blokiranih građana i dalje značajno raste, krajem kolovoza bilo ih je čak 42 tisuće više sa zaleđenim računima nego u isto vrijeme prošle godine.
– Imali smo poplavu ovrha građana jer su vjerovnici iščistili sve svoje ladice, mislim da više neće biti takvog rasta, već će broj blokiranih oscilirati, no njihov se dug ne smanjuje nego raste. To znači da jedan dio građana ne može servisirati svoje kreditne obveze i režijske troškove iz svojih redovitih primanja, pa se uspiju izvući iz dugova nakon mjesec, dva blokade, pa onda opet u njih padnu i imaju blokirane račune. Jedan dio građana ima visoke dugove koji generiraju goleme kamate pa i zato raste dug – kaže Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata.
Izvor: SD/ZDanas
