DANAS su predstavljene makroekonomske analize i prognoze gospodarskih kretanja Hypo-Alpe-Adria banke za 2015. – 2016. godinu prema kojima Hrvatska još uvijek ne izlazi iz recesije, a slab oporavak predviđen je tek za 2016. godinu.
“Pred nama je još jedna recesijska godina u kojoj očekujemo pad BDP-a od -0,5 posto uslijed fiskalne konsolidacije temeljem Procedure Prekomjernog Deficita (EDP) te razduživanja privatnog sektora i rasta nezaposlenosti. Štoviše, investicije javnog sektora podbacuju, dok inozemna potražnja usporava zbog smanjenih investicija u euro zoni, trgovinskih sankcija nametnutih Rusiji te daljnjeg pogoršanja konkurentnosti”, smatraju analitičari Hypo-Alpe-Adria banke.
Loše predstečajne nagodbe stvaraju dodatni ekonomski trošak
Analitičari upozoravaju na nedovoljne strukturne reforme, pravni sustav koji je i dalje spor i kompleksan te na ekonomski trošak neuspješnih predstečajnih nagodbi koji će pogoditi rast gospodarstva.
“Strukturne reforme ostaju sramežljive u usporedbi sa drugim zemljama, posebno u pogledu interne devalvacije s obzirom na nedovoljnu fleksibilizaciju radnog zakonodavstva te odustajanje od značajnog poreznog rasterećenja cijene rada. Pravni sustav ostaje spor i kompleksan, baš kao i porezni, otežavajući upravljanje lošom imovinom, što je posebno važno imajući na umu duljinu očekivanog kreditnog oporavka. Ubrzana fiskalna konsolidacija nakon parlamentarnih izbora potkraj 2015. također bi kratkoročno mogla pogoditi rast, kao i ekonomski trošak neuspješnih predstečajnih nagodbi. Što duže takvo stanje potraje, tim više je moguć negativni efekt na kapitalne investicije i potencijalni rast. Stoga je potrebna jasna strategija oko reformskih prioriteta, ‘financiranja’ poslovnog rasterećenja poduzeća, uz odgovarajuće kontingentne planove, kako bi se kreirao pozitivan šok u povjerenju tvrtki. Ako štoviše, vladajući nastave smekšavati sindikate te uvjere aktere u realnom sektoru da je rezanje potrošnje ciljano kako bi se minimizirao inicijalni negativan utjecaj na ekonomiju, vidjeli bismo pozitivan utjecaj na srednjoročna ekonomska očekivanja”, navode analitičari.
Inflacija na niskoj razini
Inflacija je na iznenađujuće niskoj razini, a pad cijena uzrokovan je djelomično i pojeftinjenjem proizvoda zbog ulaska u EU ali i zbog slabe domaće potražnje.
“Iznenađujuće niska inflacija zadnjih mjeseci rezultat je kombinacije privremenih utjecaja poput neočekivanog pada cijena energenata i hrane, kasnijeg tajminga Uskrsa i izraženijih nego očekivanih rasprodaja tijekom ljeta. Ti su faktori dodatno utjecali povrh pojeftinjenja uvoznih roba nakon ulaska u EU, slabog rasta plaća u uvjetima visoke nezaposlenosti te u globalu slabe domaće potražnje. Cjenovni pritisci ostaju slabi zbog poduljeg perioda niskih globalnih cijena prerađenih dobara, odnosno ograničenih pritisaka na strani ponude, ali i slabe domaće potražnje”, smatraju u HAAB.
Nastavak razduživanja privatnog sektora
Izostanak oporavka gospodarstva utječe na daljnje razduživanje privatnog sektora, a kod banaka je prisutna i veća averzija prema riziku zbog rastućeg iznosa „loših“ kredita te strožih mjera HNB-a za rezervacije.
“Ove godine vidimo nastavak razduživanja privatnog sektora uslijed izostanka oporavka gospodarstva, averzije banaka prema riziku zbog rastućeg iznosa neprihodujućih kredita te strožih mjera za rezervacije od strane HNB-a. Korporativni sektor bit će glavni predvodnik razduživanja zbog daljnjeg nastavka restrukturiranja poslovanja, dugotrajnih predstečajnih nagodbi i sve lošije profitabilnosti, što ostavlja sve manje prostora za nove investicije. Nešto sporijim tempom razduživat će se i stanovništvo u svjetlu očekivanog daljnjeg rasta stope nezaposlenosti, smanjenja realne neto plaće i povećane averzije prema riziku. Očekujemo da će država biti jedini generator kreditiranja uslijed rasta javnog duga. Rizik za još slabiju kreditnu aktivnost može doći i od rezultata strest testa i kvalitete imovine banaka euro zone, koji bi mogao iziskivati dodatne troškove rezervacija banaka. Očekujemo da će banke i dalje ostati suzdržane u ublažavanju kriterija kreditiranja i novom kreditiranju bez obzira na HNB-ov zadnji program poticajnog kreditiranja poduzeća”, prognoziraju analitičari Hypo banke.
Izvor: Index.hr
