ZORAN MILANOVIĆ objavio je kako se odustaje od monetizacije autocesta, javlja RTL. Milanović je objavu obznanio na 14. susretu Liderovog Kluba izvoznika u koprivničkoj Podravci.
“Svi znamo kakav je otpor bio kad smo najavili monetizaciju naših autocesta, govorilo se da je to rasprodaja nacionalne imovine. I dalje se ne slažem s tom konstatacijom. No, sada idemo na varijantu samo prema domaćim mirovnicima i građanima”, kazao je.
Potvrdio je da bi se u toj varijanti državni proračun oslobodio kreditnih opterećenja vezanih uz autoceste, koje iznosi četiri milijarde eura glavnice te još barem toliko kamata.
Obveze padaju na mirovinske fondove
“A to bi sve platili upravo građani kroz cestarinu i gorivo u sljedećih 25 godina. Na ovaj način sve obveze preuzeli bi investitori, dakle mirovinski fondovi”, rekao je premijer.
Naime, država je odlučila putem inicijalne javne ponude ponuditi 51 posto tvrtke HAC ONC, koja upravlja hrvatskim autocestama, mirovinskim fondovima i građanima. Mirovinskim fondovima na otkup bi se ponudili 80 posto dionica stavljenih u prodaju, dok bi građani mogli otkupiti ostalih 20 posto.
Ovaj svojevrsni “plan B” Vlada je morala osmisliti nakon što je inicijativa “Ne damo naše autoceste” uspješno prikupila više o 460 tisuća potpisa za referendum, na kojem bi se građani sasvim sigurno izjasnili protiv monetizacije. Vlada je stoga navedenu inicijalnu javnu ponudu dionica HAC ONC-a osmislila kao alternativu putem koje bi, smatraju u Banskim dvorima, mogli prikupiti više od milijardu eura.
Mijat Stanić: Ne odustajemo od referenduma
“Inicijativa ‘Ne damo naše autoceste’ ne odustaje od referenduma. Prihvaćamo odluku Vlade da odustaje od koncesije, ona je dobra i razumna, ali referendum se mora provesti”, kaže za Index Mijat Stanić, predsjednik Nezavisnog cestarskog sindikata.
Stanić naglašava da ova inicijativa nije bila usmjerena protiv Kukuriku koalicije ili bilo kojeg ministra pojedinačno, već im je cilj bila zaštita javnog interesa. Zbog toga, kaže Stanić, referendum mora biti proveden kako ni neka buduća vlast ne bi mogla donijeti odluku o prodaji autocesta.
“Svrha je bila zaštita jednog razvojnog projekta da se ne pretvori u komercijalni. A upravo davanjem u koncesiju autocesta taj projekt s velikim razvojnim potencijalom, koji ne donosi korist samo kroz cestarinu, već i kroz oživljavanje privrede i turizma, povezivanje svih dijelova RH, pretvorio bi se u komercijalni i to za privatni interes jer bi tu štetu, odnosno profit privatnog interesa plaćali svih građani RH kroz više načina”, kaže Stanić.
Stanić podsjeća da inicijativa “Ne damo naše autoceste” traži izmjenu zakona o cestama, kako se javne ceste kao strateški interes ne bi mogle davati u koncesiju za javne usluge.
“Kad kažem na javne usluge, mislim na onaj vozni dio. Jer ono što se nama pokušalo imputirati da mi zabranjujemo uslužne djelatnosti, to je bitno drugačije od javne usluge. Javna usluga spada u područje ljudskih prava, nešto što se mora svima omogućiti, a to sigurno nisu hoteli, moteli i razni drugi sadržaji”, kaže Stanić.
“Očekujemo od Vlade da se što prije prihvati duga autocesta jer on se mora riješiti. A najbezbolnije se može riješiti da se onih 40 lipa po litri goriva vrati u proračun Hrvatskih autocesta i da se dijelom reprogramiraju krediti koji su najnepovoljniji, te da se obveznice ponude mirovinskim fondovima i građanima. Ali to je jedino razumno kroz obveznice, nikako kroz prodaju dionica jer je to prodaja autocesta koja je zakonom zabranjena, niti kroz koncesiju. Očekujem da se što prije prihvate posla i riješe ovaj problem kako bi autoceste normalno profunkcionirale jer se godinama zapostavljaju. A onda nas čeka i restrukturiranje, o kojem cijelo vrijeme razgovaramo, ali ono mora biti maksimalno racionalno, ne igrati se više s nekim modelima u kojima se nekome nešto namješta”, kaže Stanić.
Milanović okrenuo ploču
Vlada nema namjeru odustati od monetizacije autocesta, tvrdio je Zoran Milanović još u listopadu. Govorio je da monetizacija nije nikakva rasprodaja državne imovine.
“Imamo četiri milijarde eura duga glavnice za autoceste. To nisu naše autoceste u tom smislu, mi ćemo ih tek morati otplatiti. Te četiri milijarde eura ćemo u 25 godina svi mi kroz cestarinu i kroz gorivo platiti, ako odustanemo od monetizacije, osam milijardi eura. Znači, najmanje još četiri milijarde kamata strancima.
Tako se ponašaju ljudi koji uopće ne razumiju što je novac. Ova alternativa, o kojoj Hrvatska zaista ne ovisi, nudi to da se, ako dobijemo zadovoljavajuću ponudu, a mi smo govorili da je to tri milijarde eura u gotovini od onih koji imaju novac, mi ga nemamo, da se lijepo razdužimo. Kao kad uzmete kredit pa prodate svoj prvi stan pa onda s tom gotovinom si smanjite kredit”, objašnjavao je prije manje od pola godine premijer.
Ipak ništa od prvotnog plana
Podsjetimo, krajem prošle godine pristigle su neobvezujuće ponude za koncesiju hrvatskih autocesta. Ponude su navodno dostavili investicijska banka Goldman Sachs, zajedno s hrvatskim mirovinskim fondovima, austrijski Strabag i australska Macquarie grupa.
Pregovarački proces trebao je potrajati četiri mjeseca, a u travnju su natjecatelji trebali biti pozvani da predaju obvezujuće ponude. Uslijedio bi postupak odabira najpovoljnije ponude, a odabrani natjecatelj bi imati rok od tri mjeseca da zatvori financijsku konstrukciju i uplati jednokratnu koncesijsku naknadu u državni proračun.
Izvor: Index.hr/ZDanas
