SRPSKI potpredsjednik Vlade Ivica Dačić rekao je kako Srbija neće poput Mađarske izgraditi zid s Makedonijom kako bi spriječila ulazak migranata.
Dodao je kako će izbjeglice koji prolaze kroz Srbiju biti preusmjerene na Hrvatsku i Bugarsku.
Odgovorio je i što će se dogoditi ako Hrvatska u nekom trenutku donose odluku da izgradi zid na granici sa Srbijom, Dačić je kazao da u tom slučaju migranti ne dolaze u Srbiju, odnosno da je zaobiđu na putu prema članicama EU.
S druge strane, predsjednik srpske vlade Aleksandar Vučić najavio je da će se zbog rastućeg migracijskog pritiska u Beogradu izgraditi privremeni prihvatni centar za izbjeglice kapaciteta do 2.000 ljudi. Vučić je obećao da će Srbija “skrbiti o migrantima koji proleze njezinim teritorijem na putu ka Europi”.
Mađari jačaju kontrolu na granici sa Srbijom
Mađarska će poslati nekoliko tisuća policajaca na južnu granicu sa Srbijom, gdje traje izgradnja ograde koja bi trebala spriječiti priljev ilegalnih useljenika. Predstojnik ureda mađarskog premijera Viktora Orbana kazao je kako je raspoređivanje dodatnih graničnih policajaca nužno jer se imigranti počinju ponašati sve agresivnije.
U Hrvatskoj je broj nezakonitih ulazaka preko državne granice sa Srbijom smanjen, prema informacijama Ravnateljstva policije, javlja HRT.
Iako se susjedna Srbija, kao i cijela Europa suočava s velikim brojem ilegalnih migranata, Hrvatsko Ministarstvo unutarnjih poslova zasad bilježi pad nezakonitih ulazaka preko državne granice sa Srbijom za čak 77 posto.
Najveći pritisak na jugu Srbije
Podsjetimo, u Srbiji je dosad evidentirano 83.000 tražitelja azila, ali ih je samo 500 podnijelo zahtjev srpskim vlastima, izjavio je u utorak šef misije Visokog povjerenstva UN-a za izbeglice (UNHCR) u Srbiji Hans Schoder.
> U Srbiji evidentirano 83.000 tražitelja azila, no tek njih 500 podnijelo prijavu srpskim vlastima
Po njegovim riječima, najveći je pritisak je na jugu Srbije u Preševu, ali se situacija poboljšala otkad je otvoren prihvatni centar za evidentiranje u kojem izbjeglice i migranti dobivaju pomoć, hranu i upute za nastavak puta.
“Taj centar je pod velikim pritiskom, više od tisuću ljudi se evidentira svakodnevno u Preševu i u stalnoj smo suradnji s državom kako bi unaprijedili uvjete”, rekao je Schoder.
Crveni križ: Pomno pratimo situaciju
Hrvatski crveni križ pomno prati situaciju s ilegalnim migrantima u zemljama regije, gdje svakodnevno pristižu brojne izbjeglice koje su zbog ratova i sukoba napustile svoje domove, a zbog mogućeg migrantskog vala u Hrvatskoj priprema svoje kapacitete te dodatno educira djelatnike i volontere za djelovanje u kriznim situacijama.
U slučaju dolaska velikog broja izbjeglica i migranata, bit će potrebno osigurati smještajne kapacitete i dovoljne količine osnovne humanitarne pomoći, što je moguće jedino u koordinaciji i suradnji sa svim važnim ministarstvima i drugim akterima na nacionalnoj i lokalnoj razini, naglašava HCK koji se bavi pružanjem humanitarne i psihosocijalne pomoći i skrbi o ranjivim skupinama.
U Europsku uniju je u 2015., po najnovijim podacima UNHCR-a, ukupno stiglo 264.000 izbjeglica, od čega najviše i Grčku, njih 158.456, a slijedi Italija sa 104 tisuće. Koliko je porastao broj izbjeglica govori podatak po kojem je u Grčku tijekom srpnja stiglo gotovo sedam tisuća više izbjeglica nego u čitavoj prošloj godini, kad ih je bilo 43500.
Najviše izbjeglica, njih čak 92 posto dolazi iz zemalja zahvaćenih ratom, kao što su Sirija, Afganistana i Iraka.
“To su ljudi koji će možda stići i do naše zemlje, kao što su stigli u zemlje regije”, kažu u HCK-u.
Nemaju drugog izbora
Vidljivo je, navode, da se radi o ljudima koji nemaju drugog izbora već da ostave sve iza sebe i upute se na rizičan i nesiguran put, očajnički tražeći zaštitu, često koristeći mreže krijumčara i trgovaca ljudima.
U Hrvatskoj je po podacima Ministarstva unutarnjih poslova u prvih šest mjeseci 2015. 115 osoba zatražilo azil, a u razdoblju od 2006. do kraja lipnja ove godine azil ili supsidijarnu zaštitu su dobile 164 osobe.
HCK napominje da u Hrvatskoj azil najčešće traže ljudi iz Sirije, Alžira, Nigerije, Afganistana. “Hrvatska je još uvijek tranzitna zemlja za većinu tražitelja azila i migranata koji imaju za cilj stići u zemlje s povoljnijim mogućnostima zapošljavanja. Međutim, određeni broj osoba želi ostati i integrirati se u naše društvo, naglašava HCK, koji pruža podršku tražiteljima azila u prihvatilištima i te im se nakon odobravanja međunarodne zaštite pomaže integrirati u društvo.
Hrvatski crveni križ također navodi da surađuje s nacionalnim društvima Crvenog križa u regiji i Europskoj uniji s kojima razmjenjuje informacije.
Izvor: Index.hr/ZDanas
