TOMISLAV KARAMARKO u Saboru će pokrenuti inicijativu da se definira krajnji datum za raspisivanje i održavanje parlamentarnih izbora. Predsjednik HDZ-a to je potvrdio u razgovoru za agenciju Hina.
“Nužno je postići suglasnost tako da onaj tko obnaša vlast ubuduće ima zadan krajnji rok do kojeg mora obznaniti krajnji datum za raspisivanje, odnosno održavanje izbora kako bi novoizabrana vlast nesmetano i na vrijeme mogla donijeti proračun”, izjavio je Karamarko, te dodao da za ostvarenje takve inicijative nije nužno mijenjati Ustav RH.
Šef HDZ-a ne poznaje Ustav RH
Iz ovakve izjave sasvim je jasno da Karamarko nije poznato, a možda ni jasno, što u Ustavu RH točno piše. Konačni datum održavanja parlamentarnih izbora već je sada, naime, vrlo jasno definiran.
“Izbori se za zastupnike u Hrvatski sabor održavaju najkasnije 60 dana nakon isteka mandata ili raspuštanja Hrvatskog sabora”, stoji u 74. članku Ustava, uz dodatak da se prvo zasjedanje novoizabranog Sabora mora održati najkasnije 20 dana nakon provedenih izbora.
Nadalje, Zakon o izborima zastupnika u Hrvatski sabor u svom 5. članku propisuje da “predsjednik RH donosi odluku o raspisivanju izbora u Sabor i saziva Sabor na prvo zasjedanje”. U istom članku zakona stoji i da se tom odlukom o raspisivanju izbora “određuje dan provedbe izbora” do kojeg mora proteći najmanje 30 dana.
Krajnji rok već postoji i ne može se mijenjati bez promjene Ustava
Osjetit ćemo se slobodnim ovim putem Karamarku i HDZ-ovim pravnim stručnjacima rastumačiti i što to znači u praksi. Aktualni saziv Sabora konstituiran je 22. prosinca 2011. godine. Kada se u obzir uzme ustavna odredba da se izbori održavaju najkasnije 60 dana nakon isteka četverogodišnjeg mandata, to znači da je krajnji rok za održavanje izbora 20. veljače 2016. godine.
Sasvim druga priča je činjenica da hrvatske vlade redovito (pri čemu ni ova nije iznimka) politiziraju s datumom izbora. U hrvatskoj visokoj politici sasvim je prihvatljivo i normalno mandat ne odraditi do kraja, već ga proizvoljno skratiti kako bi vladajuća politička opcija fiksirala datum izbora u razdoblje za koje smatraju da će im donijeti najbolji rezultat.
Da bi se takva praksa promijenila, odnosno da bi se propisalo da se izbori (osim u iznimnom slučaju pada vlade) moraju održati u točno određenim datumskim okvirima svake četiri godine, nužno bi bilo u najmanjem slučaju izmijeniti članak 78. Ustava RH koji propisuje da se “Sabor može raspustiti radi raspisivanja prijevremenih izbora, ako to odluči većina svih zastupnika”.
Index.hr/ZDanas
