Udruge građana pune su prijava onih čiji su dugovi bankama prodani agencijama za naplatu potraživanja.
“Ne znaju koliko su otplatili, koliko su dužni onom prvobitnom dužniku, a kamoli da znaju koliko su dužni ovoj Agenciji za naplatu potraživanja. Često je taj dug i nekoliko puta veći u odnosu na ono prvobitno potraživanje”, rekao je Sarajko Baksa iz Udruge Blokirani.
Agencije posljednjih pet godina potraživanja otkupljuju za prosječno 39,4 posto nominalnog iznosa. Na njih obračunavaju stope profitabilnosti, tzv. IRR, koje se, kako doznajemo, kreću od 18 do 25 posto na godinu. Tvrde da ne obračunavaju kamate na kamate niti povećavaju dug.
“IRR izračunava svaka tvrtka za sebe prilikom procjene isplativosti kupnje nekog potraživanja ili neke druge investicije te u tom smislu ne postoje naknadne koje se dodatno naplaćuju dužniku kako bi se njegov dug povećao”, stoji u odgovoru koji je na naš upit poslao Matija Arapović iz Hrvatske udruge agencija za naplatu potraživanja.
Novac završava u inozemstvu
U posljednjih 10 godina agencije su samo od banaka otkupile 36 milijardi kuna duga. Budući da je riječ o podružnicama stranih tvrtki, to je novac koji na kraju završi u inozemstvu. Dugove su, tvrdi Mreža potrošača Hrvatske, agencije naplaćivale i u vrijeme karantene, unatoč moratoriju na ovrhe.
“U doba ovog lockdowna oni idu direktno na vlasnike poduzeće gdje ovršeni ljudi, naši potrošači, rade. Šalju nekakve dopise gdje tvrde da su otkupili nekakve dugove i onda ljudi to provedu”, rekao je Danijel Galović iz Mreže potrošača Hrvatske.
Uglavnom se otkupljuju loši krediti poduzetnika, kojih je oko 12 posto, pa bankama dobro dođe sve što im pomaže da izravnaju bilancu. Tu uskaču agencije s kapitalom iz inozemstva i stvara se krug zadovoljnih na štetu građana.
Agencije su osnovane kao trgovačka društva, a ne kao kreditne institucije pa njihov posao ne nadzire ni HNB ni HANFA. Sve što rade j e legalno. Banke, ističu u Hrvatskoj udruzi banaka, dugove prodaju kako bi poboljšale kreditni portfelj i likvidnost neophodnu za kreditiranje građana. Agencije pak, prema Zakonu o obveznim odnosima i drugim pravnim aktima, dug dalje potražuju.
Destimulirati banke da prodaju dugove
“To treba zabraniti, ne zamijeniti. Samo je potrebna politička volja”, rekao je Miroslav Škoro, predsjednik Domovinskog pokreta.
Ministar financija Zdravko Marić agencijama planira doskočiti izmjenama Zakona o porezu na dobit koji je u javnoj raspravi, a koji će nuditi otpis duga.
“Očekuje se kako će primjena ovoga Prijedloga zakona destimulirati kreditne institucije u prodaji kreditnih plasmana agencijama za otkup potraživanja, odnosno kako će kreditne institucije biti motivirane putem konačnog otpisa što više olakšati položaj dužnika, građana i poduzetnika”, stoji u Nacrtu Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit.
Ministarstvo financija ima i plan B. Nereguliranost ovog tržišta uočila je i Europska komisija koja ga želi urediti Direktivom na razini Unije.
“Mi smo suverena država i mi jednostavno nemamo što čekati. Mi imamo agencije koje stvaraju ekstra profite i koje moramo dovesti u neke zakonske okvire”, rekao je Galović.
Bankarima neisplativo
Komisija je prijedlog direktive objavila još prije dvije godine, a čeka se stajalište Europskog parlamenta nakon kojeg bi tek trebao započeti trijalog između Europske komisije, Vijeća Europske unije i Europskog parlamenta. Na koncu, i usvajanje Direktive u nacionalno zakonodavstvo je postupak koji traje.
Bankarima se, kažu iz HUB-a, ne isplati ponuditi građanima da po jeftinijim cijenama otplate svoje dugove jer ljudi tada više ne bi redovito plaćali svoje obveze, što bi ugrozilo bankarski sustav.
Vedran Vidmar, predsjednik Hrvatske udruga javnih ovršitelja predlaže naćin na koji bi on regulirao rad agencija.
“Prvo bih uveo zakonsko pravo prvokupa potraživanja od samog dužnika. Nešto slično kao što zaštićeni najmoprimci imaju pravo prvokupa stanova u kojima imaju ugovorom zaštićenu najamninu”, rekao je Vidmar.
Dodao je da je zakonom dozvoljeno da se, na primjer, otkupljuje 30 posto duga i zatim potražuje cijeli iznos duga.
“Ako su banke ili neki drugi vjerovnici spremni prodati svoje potraživanje za 20, 30 ili 40 posto, oni ne bi ništa izgubili ako bi dužnik u kraćem roku isti taj iznos mogao platiti i na taj način otkupiti potraživanje”, rekao je Vidmar za dnevnik.hr.
