Kada je krajem travnja javnosti konačno prezentirala Nacionalni plan oporavka i otpornosti, Vlada je otkrila i ekonomske učinke koje očekuje od ulaganja 6,3 milijarde eura europskog novca za oporavak nakon korona-krize. Među ostalim, sto tisuća novih radnih mjesta, piše Telegram
Ta je procjena uvrštena i u sam dokument: na stranici 837., na primjer, Vlada piše da će “predložene reforme i investicije” doprinijeti “(…) stvaranju uvjeta za otvaranje najmanje 100.000 novih radnih mjesta s posebnim fokusom na mlađe od 30 godina i samozaposlene”.
Pet puta niža brojka
Prije tjedan dana, paralelno s pozitivnom ocjenom hrvatskog plana, stručne službe Europske komisije objavile su i svoju analizu njegovih potencijalnih učinaka. Kada su u pitanju radna mjesta, međutim, procjene Komisije drastično se razlikuju od onih hrvatske Vlade.
Stručnjaci Komisije, pozivajući se na svoje simulacije gospodarskih efekata plana, očekuju stvaranje 21 tisuće novih radnih mjesta do 2026. godine. Radi se o solidnoj procjeni: za Sloveniju, na primjer, Komisija govori o šest tisuća novih poslova, za Austriju 14 tisuća, za Slovačku 20 tisuća.
Ali opet, radi se o pet puta manjoj procjeni od one koju je u Nacionalni plan oporavka uvrstila hrvatska Vlada. Kako je moguće da su razlike tako goleme? I tko je u pravu – Bruxelles ili Zagreb? Ursula von der Leyen ili Andrej Plenković?
Uvjeti na radna mjesta
Na pitanje o tome zašto se dvije procjene istog dokumenta i njegovih efekata tako dramatično razlikuju, Telegramovi izvori iz Europske komisije ističu da njihov model simulacije – isti za sve države članice – ne uključuje utjecaj strukturnih reformi koje će, smatraju, dugoročno vjerojatno pružiti dodatni zamah rastu i otvaranju novih radnih mjesta.
Napominju pritom da Vladin plan navodi “stvaranje uvjeta” da bi gospodarstvo kreiralo nova radna mjesta, ali se ne spominju rokovi. U Bruxellesu smatraju da se brojke ne mogu izravno uspoređivati. Stvaranje uvjeta, dakako, nije isto što i otvaranje radnih mjesta.
Scenarij sa i bez plana
No, iz EU izvora doznajemo i jednu zanimljivost. I hrvatska strana je, kažu nam, imala usporedive procjene – o stvaranju 23 tisuće novih radnih mjesta do 2025. godine, u usporedbi sa situacijom da plana oporavka nema.
Ova projekcija u obzir je uzimala samo direktan učinak plana – kako se povećanje ekonomske aktivnosti izravno odražava na stvaranje poslova – bez dodatnih parametara. Tu brojku, međutim, na 1165 stranica Nacionalnog plana nismo uspjeli naći.
U čemu je (golema) razlika?
Zašto je Vlada pet puta optimističnija od Europske komisije i koliko su njihove procjene uopće realne? “Vlada i Komisija nemaju isti model simulacije. Različita je metodologija, kao i naš izričaj”, kaže Zvonimir Savić, premijerov savjetnik i koordinator izrade plana oporavka, napominjući da se “ne radi o tome da je naše točno, a njihovo krivo” niti obratno.
Savić smatra da su i Komisijine procjene prilično ohrabrujuće. “21 tisuća radnih mjesta uopće nije malo”, ističe premijerov savjetnik, pa pojašnjava da je “naš pristup širi” jer je, pri procjeni učinaka, u obzir uzeto više varijabli.
Umjesto samo direktnog efekta ulaganja 6,3 milijarde eura u pet godina, u Vladi su odlučili procijeniti i puno širi utjecaj tih još uvijek tek potencijalnih investicija i najavljenih reformi.
Utjecaj ‘reformskih aktivnosti’
Kao primjer, Savić navodi reformsku aktivnost koja treba pridonijeti boljoj efikasnosti javne uprave – procedure će biti ubrzane, poduzetnici neće morati stajati na šalterima u redovima, oslobodit će im se određena količina radnih sati itd. Ta vrsta obećanih reformi i promjena također je uzeta u obzira pri procjeni potencijala za kreiranje radnih mjesta.
Svatko tko ima imalo iskustva s hrvatskim reformama, međutim, u ovom će trenutku zasigurno sumnjičavo zavrtjeti glavom. Uostalom, i u planu oporavka predviđene su neke ‘reformske aktivnosti’ o kojima slušamo godinama.
Kakva su to radna mjesta?
Poduzetnicima su Vladine procjene od samog starta bile dvojbene. Iz Udruge Glas poduzetnika još su u travnju, dok plan nije bio javno dostupan, isticali da su skeptični u mogućnost ostvarenja pokazatelja od sto tisuća radnih mjesta, a osobito ih je zanimalo kakva su to radna mjesta i unutar kojih sektora.
Kad velika količina novca uđe u hrvatsko gospodaratvo – ukupno oko 20 milijardi eura bespovratnih sredstava, iz plana oporavka i novog EU proračuna – to mora podići BDP i otvoriti radna mjesta.
No, pitanje je „kakva je struktura tog rasta i koliko je tih radnih mjesta održivo, odnosno trajno, a koliko je ad hoc, jer želite jednokratno izgraditi kanalizaciju, obnoviti prugu ili zgradu suda“, kaže, pak, Hrvoje Balen, HUP-ov koordinator za Nacionalni plan oporavka i hrvatski plan korištenja redovnih EU sredstava u periodu 2021-2027. godine.
Realna procjena – do 30 tisuća
Balen smatra da plan oporavka „zasigurno neće stvoriti sto tisuća održivih radnih mjesta, već je puno realnije negdje između 20 i 30 tisuća radnih mjesta. Osim bespovratnim sredstvima, rast bi se mogao potaknuti značajnijim reformama u području Zakona o radu i boljim upravljanjem ciljanim useljavanjem”.
„Ne treba od njega očekivati čudo. Ali plan oporavka mora biti nadopunjen novim višegodišnjim EU proračunom koji će predvidjeti puno više bespovratnih sredstava za poduzeća i to slušajući one koji moraju stvoriti ta radna mjesta, a to je privatni sektor“, ističe, podsjećajući da je u Hrvatskoj, za stvaranje jednog održivog radnog mjesta potrebno „750 tisuća do milijun kuna pametne investicije”.
Pritom navodi ulaganja u područja kao što su obnova proizvodnje, digitalizacija, industrija 4.0, u energetsku učinkovitost, dekarbonizaciju transportne flote privatnih firmi, školovanje ljudi, širokopojasnu infrastrukturu te posebno istraživanja i razvoj.
Što je potrebno za radna mjesta?
Poduzetnici, koji su bili vrlo kritični prema planu oporavka, zamjerajući, prije svega, što je Vlada odlučila gro novca usmjeriti na državne investicije, očekuju da se kroz novi višegodišnji EU proračun 2021-2027. „obećani poduzetnički programi bolje adresiraju nego što je to napravljeno kroz Nacionalni plan“.
„Da bi se stvorilo sto tisuća radnih mjesta potreban je dosta drugačiji ekonomski pristup u kriznim i post-kriznim vremenima. Takav pristup bi trebao uključivati korištenje puno značajnijih bespovratnih EU sredstava za sufinanciranje pametnih ulaganja i direktno poticanje, a ne za predominantno ulaganje u javnu infrastrukturu čiji povrat investicije je upitan“, zaključuje Balen.
Kada je prošlog tjedna, na sjednici Vlade, predsjednica Komisije Ursula von der Leyen prezentirala pozitivnu ocjenu hrvatskog plana, opisala ga je sjajnim i vrlo ambicioznim. I sto tisuća radnih mjesta moglo bi se podvesti pod tu ocjenu. Oni koji imaju iskustva s ambicijama hrvatskih Vlada sad će sigurno sumnjičavo zavrtjeti glavom.
