Godišnja inflacija u eurozoni u siječnju je dodatno ubrzala, dosegnuvši novu rekordnu razinu iznad pet posto, poduprta kontinuirano snažnim rastom cijene energenata, prve su procjene Eurostata objavljene proteklog tjedna.
Eurostat je izračunao da je godišnje inflacija u siječnju iznosila 5,1 posto, premašivši dosadašnji rekord iz prosinca 2021. za 0,1 postotni bod. U anketi Reutersa analitičari su u prosjeku očekivali stopu od 4,4 posto.
Najveći doprinos povećanju stope inflacije pružili su i na početku 2020. energenti, sa skokom cijena u odnosu na prošlogodišnji siječanj za 28,6 posto, nakon gotovo 26-postotnog rasta u mjesecu ranije. Na mjesečnoj razini poskupili su čak šest posto.
I rast cijena svježe hrane ubrzao je na godišnjoj razini, na 5,2 posto, sa 4,7 posto u prosincu. U odnosu na mjesec ranije skuplja je 1,7 posto. Cijene industrijskih proizvoda porasle su 2,3 posto u odnosu na isti mjesec lani, usporivši u odnosu na gotovo 3-postotni rast u prethodnom mjesecu. U odnosu na prosinac ti su proizvodi pojeftinili pak za dva posto. Cijene usluga rasle su pak na godišnjoj razini, drugi mjesec zaredom, po stopi od 2,4 posto. Na mjesečnoj su razini stagnirale.
Hrvatska je Vlada trenutno zamrznula cijene struje i plina za kućanstva koje bi nakon travnja trebale skočiti 25 posto za električnu energiju, a 40 posto za plin. U razgovoru za Nacional ekonomist Neven Vidaković istaknuo je da će inflacija nastaviti rasti. “Projekcije su da će u dvije godine inflacija biti kumulativno 10%. S time smo se mogli baviti ranije kada se inflacija tek počela ubrzavati, ali po standardnom običaju više volimo snositi posljedice nego izbjeći problem rješavajući ga”, izjavio je Vidaković.
Objašnjavajući zašto je inflacija problematična naglasio je: “Zato što cijene lako odu gore, a jako teško padaju. U ekonomiji se to naziva rigidnost cijena prema dolje. Hrvatska je imala deflaciju u 2020., pad cijena 0,7 posto ili 2015. kada je pad cijena bio 0,6%. Dok ove godine imamo inflaciju 5,5 posto. Znači da cijene puno brže rastu nego što padaju.”
Prisjetio se izjave nekadašnjeg premijera Ive Sanadera, koji je svojedobno rekao da će braniti cijenu benzina na 8 kuna, a tada je cijena bila 150 dolara po barelu nafte. Danas je cijena benzina iznad 11 kuna, a cijena barela nafte 85 dolara. “Cijene odu gore i tamo ostanu. Kada bi se stopa inflacije smanjila, cijene benzina ne bi počele naglo padati nego bi ostale na višoj razini, a to bi se moglo nadoknaditi jedino rastom plaća. Sada dolazimo do problema koliko će rasti cijene, a koliko plaće”, poručio je Vidaković.
U intervjuu je istaknuo i da se trenutno nalazimo pred najopasnijim izvorom inflacije, a to su inflatorna očekivanja. “Trgovci kada se uplaše inflacije – počnu dizati cijene. Protiv toga se lako može boriti, ali za to je potrebna stabilna centralna banka. Inflatorna očekivanja u Americi su već počela padati zato što je FED, američka središnja banka jasno rekla da će se boriti protiv inflacije. Nasuprot tome, inflatorna očekivanja u Europi i dalje rastu zato što Europska središnja banka (ECB) negira postojanje inflacije kao ekonomskog problema”, objasnio je.
Smatra da su europske institucije pretrome, u odnosu na američke i kineske, u prepoznavanju, identificiranju i borbi protiv problema. “Ursula von der Leyen, predsjednica Europske komisije, nabraja probleme koje treba rješavati kao da ona nije za to zadužena. Kojom se trenutno velikom strukturnom reformom bavi Europska unija? Zabranom i ukidanjem korištenja plastičnih vrećica nakon što su ukinuli plastične slamke”, rekao je Vidaković Nacionalovom novinaru Draganu Đuriću.
Ovaj ekonomist s međunarodnom karijerom objasnio je i zašto je ogromna razlika između službene inflacije i percipirane inflacije u Hrvatskoj. Naime, službena inflacija je 5,5 posto, ali HNB je objavio podatak da je percepcija inflacije oko 30 posto. “Razlog tome je zato što su hrvatski građani većinom siromašni. Većinu svog budžeta troše na hranu i benzin, a te stvari su najviše poskupjele”, rekao je i poručio da HNB ne radi svoj posao čuvanjem stabilnosti cijena.
Vujčić: ‘HNB može djelovati na inflaciju, ali prostor je sužen’
Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić rekao je u petak da se prostor za djelovanje središnje banke protiv inflacije nalazi u području kamatnih stopa i tečajne politike, pri čemu joj kod kamata taj prostor sužava politika ECB-a, a kod tečaja uz ostalo treba voditi računa o konkurentnosti izvoza.
“Dok Europska središnja banka (ECB) trenutno ima niske kamatne stope uključujući i negativne, prostor za HNB da diže kamatne stope je vrlo sužen, jer se banke mogu preko svojih “banaka majki” izravno financirati kod ECB-a”, rekao je Vujčić u petak, nakon dodjele nagrada autorima najuspješnijih dizajnerskih rješenja hrvatskih eurokovanica.
Inflatorni pritisci po njegovim su riječima prvenstveno rezultat povećanja cijene energije, a potom i hrane, a mogućnost intervencije u te cijene je na strani države. Smatra da se monetarna politika u aktualnim uvjetima treba normalizirati brže te izići iz programa otkupa obveznica, što kreira vrlo visoki višak likvidnosti, i drugo, treba podići deficitne kamatne stope ECB-a koje su trenutno negativne, što se prelijeva i na naše tržište i to kroz cijene nekretnina.
Lalovac: “Čudi me da HNB šuti”
Inflaciju je prije nekoliko dana komentirao i nekadašnji ministar financija Boris Lalovac. Inflacija bukti, a to odgovara ministru financija jer su time su i prihodi proračuna veći za 3 do 4 milijarde kuna. “Vlada mora naći načina da pomogne najugroženijim građanima”, rekao je Lalovac za Dnevnik Nove TV.
Poručio je da ga čudi što Hrvatska narodna banka nije reagirala po pitanju inflacije.
“Čudi me da šute, da ništa ne komuniciraju. Bojim se da nisu puno napravili što se tiče inflacije”, rekao je te dodao kako je inflacija u Europi veća od očekivanog.
Šefica MMF-a: “Još je rano za procjene”
Izvršna direktorica Međunarodnog monetarnog fonda Kristalina Georgieva u četvrtak je poručila da je još prerano za procjene suočava li se svijet s duljim razdobljem visoke inflacije.
“Inflacija traje dulje i ojačala je više no što se očekivalo zbog poremećaja u lancima opskrbe, neočekivano snažne potražnje za robom i klimatskih šokova koji su utjecali na cijene hrane”, rekla je Kristalina Georgieva.
Na pitanje mogu li te okolnosti i eskalacija krize u odnosima Rusije i Zapada zbog Ukrajine još više produljiti razdoblje visoke inflacije, odgovorila je da je još prerano za procjene.
