fbpx

PSIHOTURIZAM: Bolnica na Ugljanu postaje i turistička psihijatrija za turiste s psihičkim problemima i novcima

Evo jedne šašave vijesti, recimo to tako: Psihijatrijska bolnica Ugljan uskoro bi mogla postati ujedno i turistički tzv. resort. Svojevrsna turistička psihijatrija. Psihoturizam… Tamo bi se mogli oporavljati, kako se navodi po medijima, osobe s blažim psihičkim smetnjama koje su nastale kao posljedica njihovog stila života, izgaranja na poslu, različitih socijalnih problema, proživljenih stresova, ali i osobe s težim psihičkim stanjima. Osobe s psihičkim problemima i novcima. Imali bi usluge psihijatra, psihologa i socijalnog radnika, ali i dodatne sadržaje, vele. Ne navodi se koji bi to bili dodatni sadržaji. Možda ekskluzivni restorani, diskoteka, kockarnica… nešto za ludi provod? Preduvjet je da navedene osobe koje su pregorile na poslu, ali i one koji su više nagorjele moraju moći to i platiti. Istodobno će se u drugom krilu ustanove liječiti i osobe s manjom ili nikakvom platežnom moći, valjda. Nema zasad informacija hoće li biti razlike u tretmanu i liječenju tegoba pacijenata boljeg imovinskog statusa u odnosu na siromašnije pacijente.

Inače, ova je bolnica smještena na južnoj strani otoka Ugljana, tik uz obalu, u šumi, na prostranih 141.648 četvornih metara, kako bi se to reklo rječnikom raznih mešetara, načelnika, investitora, političara i hohštaplera, vrlo atraktivnom području. Inače, oni koji su plovili hrvatskom obalom i otocima znali bi u šali ploveći uz obalu kod te zdravstvene ustanove reći kako je Psihijatrijska bolnica Ugljan smještena na baš dobrom mjestu, te kako pacijenti (vidjevši ih u šetnji po pomorskom dobru, u dobrom raspoloženju) barem borave u izvanrednom prirodnom okruženju, uz ljekovito more. Treba priznati kako se nerijetko poneko sarkastično šalilo kako, ako već dođe do toga, ne bi bilo loše liječiti se na tako lijepom mjestu, piše TRIS portal.

Psihowellness

No te, možda i neukusne šale koje su zbijale zdrave osobe koje nisu zadesile nedaće psihičkih smetnji i tegoba, pokazale su se sada umalo realnima. Dakle, na dijelu obale mogle bi uskoro niknuti nove građevine u kojima bi bili smještene osobe koje bi platile svoj boravak u psihijatrijskoj bolnici, odnosno u njezinu ekskluzivnom komercijalnom (psiho)wellness odjeljenju.

Kako piše Slobodna Dalmacija prenoseći riječi bolničkog ravnatelja dr. Mladena Mavara, trenutno je ta ustanova procesu dobivanja suglasnosti svog osnivača, Zadarske županije, za bavljenje zdravstvenim turizmom. Poznajući i površno političke prilike u toj županiji, u kojoj je na vlasti HDZ već par desetljeća, kao i navode kako je zamisao o turizmu na psihijatriji došla iz Ministarstva zdravstva na čelu s ministrom V. Berošem (HDZ), te kako na zadarskom području postoje ambiciozni, dobro potkoženi i politički podobni investitori, za očekivati je skoro ostvarenje projekta psihijatrijskog turizma. Prema sadašnjem planu, čija je realizacija vrlo izgleda, Psihijatrijska bolnica ponudit će na tržištu dio zemljišta u svom vlasništvu gdje će partner investitor, temeljem ugovora o pravu vlasništva, izgraditi objekt za djelatnost zdravstvenog turizma, piše Slobodna.

– Inicijativa je krenula od Ministarstva zdravstva koje je sve zdravstvene ustanove, ukoliko za to imaju mogućnosti, potaknula na bavljenje zdravstvenim turizmom. Mi mogućnosti imamo, za početak je to zapušteni prostor uz more površine šest hektara koji se lako može privesti svrsi, a trenutno je zapušten, lani je tamo i požar planuo – kazao je ravnatelj Psihijatrijske bolnice na Ugljanu, dr. sc. Mladen Mavar.

Ravnatelj Mavar, eto, kaže, zapušteno je, pa čak je i gorjelo.

-Odlučili smo se za pravo na gradnju jer je taj model puno kvalitetniji od običnog dugoročnog najma, kako za nas tako i za budućeg investitora koji bi tamo gradio objekt za zdravstveni turizam. Prema modelu o kojemu sada razmišljamo, partner investitor bio bi dužan izgraditi nove objekte te klijentima prodati paket usluga koje uključuju smještaj, hranu i rehabilitaciju dok bi bolnica bila zadužena za pružanje zdravstvenog dijela usluge. Svi uvjeti bit će detaljno opisani u javnom natječaju kojega će bolnica objaviti – pojašnjava dr. Mavar,

Psihijatrija je najveća ‘firma’ na otoku

Za Psihijatrijsku bolnicu, koja godina muku muči s nedostatnim limitom, ovo bi bila dobra prilika za dodatnu zaradu i unaprijeđenje standarda, pojašnjava se.

Potim se ne pojašnjava zašto ova važna zdravstvena ustanova, kao i brojne druge u Hrvatskoj, nemaju bolji tretman vlasti, te zašto je dopušteno da zdravstvo postane ovisno o komercijalizaciji ovakve vrsti kako bi građanima dalo najosnovniju zdravstvenu skrb. Zna se zašto. Jer se javni novac troši i nestaje u brojnim besmislenim i javno nepotrebno projektima i sveprožimajućim koruptivnim procesima.

– Kako bude rasla potražnja za uslugama, doći će i do novih zapošljavanja zdravstvenih djelatnika u samoj bolnici, povećanja prihoda i ulaganja u prostore i opremu. Očekujemo da će razvoj nove djelatnosti pozitivno utjecati na naše pacijente jer ćemo dodatnim prihodima moći ostvariti i dodatna ulaganja u prostor i opremu koja se koristi u svrhu pružanja zdravstvene zaštite osiguranicima HZZO-a – poručuje Mavar, a prenosi Slobodna Dalmacija.

To negdje sada ide u završnu fazu, kažu u bolnici.

– Hoće li se tko javiti na natječaj, hoćemo li naći koga, to je sada pitanje. Nije to tako jednostavno. Nije jednostavno naći nekog investitora koji će doći i odmah uzeti i investirati. Potrebna su izvjesna sredstva koja nema svatko. je prvenstveno da možemo zaposliti ljude ovdje s otoka. Mi smo sada praktički najveća ‘firma’ na otoku. Imamo skoro 300 zaposlenika, a negdje pola je s otoka Ugljana i Pašmana. To je nešto što ostavlja ljude tu na otoku – rekao je dr. Mladen Mavar za N1 televiziju.

Dakle, tako se doznaje i kako je psihijatrijska bolnica ‘najveća firma na otoku’ jer zapošljava najviše ljudi. I to je nešto s čim se mogu pohvaliti lokalne i državne vlasti: to je zorni i vrlo simboličan rezultat njihove politike razvoja otoka i truda na održanju otočnih zajednica.

Psihijatrijska turistička destinacija

Novinari su o ovoj ideji turističke psihijatrije upitali i turističkog namještenika u Turističkoj zajednici Grada Zadra. Tamo su dakako oduševljeni, jer nakon kulturne i gastronomske i sportske destinacije sad imaju i psihijatrijsku, te da je to šećer na kraju, kažu.

-To je zaista jedna hvalevrijedna inicijativa i konačno se takvo nešto dešava na prostoru Zadarske županije i grada Zadra. Nama to sigurno ide u prilog budući da je Zadar već prepoznat kao kulturna i gastronomska destinacija, uz to dolazi i sportski dio turizma, a evo i zdravstveni će doći kao šećer na kraju – rekao je direktor TZ-a Zadar Mario Paleka za N1.

Možda sada strelovito bude povećan i broj noćenja, zahvaljujući psihoturizmu.

Umjesto nepotrebnih komentara evo nekoliko činjenica: Psihijatrijska bolnica Ugljan smještena je u mjestu Ugljan na istoimenom otoku. Osnovana je 01. rujna 1955. godine na mjestu bivšeg talijanskog logora, izgrađenog 1942. godine. Bolnicu je utemeljila Bolnica za duševne bolesti Vrapče budući su tadašnje bolnice u Hrvatskoj bile prenapučene. Budući u to vrijeme na Ugljanu nije bilo električne energije, uređena je vlastita centrala na motorni pogon, a cisterna s kišnicom bila je izvor vodoopskrbe. Pristup Bolnici je također bio otežan jer nije bilo prave ceste do ustanove koja je od samog mjesta udaljena 3 km. Jedina veza Bolnice sa Zadrom bila je brodska i to jedanput dnevno.

Na samom početku Bolnica je raspolagala s 200 kreveta, a nedostajalo je liječnika i ostalog stručnog medicinskog osoblja, budući su navedeni uvjeti življenja bili izuzetno teški na tada izoliranom otoku. Kroz sve etaže svog liječenja može obuhvatiti i do 483 ljudi dnevno, a s kapacitetom od 483 kreveta, tijekom jedne godine liječenjem je obuhvaćeno oko 1070 pacijenata.

Liječnici su u stalnom dežurstvu 0-24 sata (radno vrijeme u smjeni). Zaposleno je ukupno 300 djelatnika. 209 zaposlenika su djelatnici medicinske struke i zdravstveni suradnici. Zaposleno je 13 liječnika specijalista-psihijatara i 108 medicinskih sestara/tehničara. Liječenje se provodi i kroz odjel Dnevne bolnice, koja ima kapacitet od 20 stolaca. U Dnevnoj bolnici zaposlen je 1 liječnik specijalist-psihijatar i 1 medicinska sestra.

‘Hrvatska – puna zdravlja’

-Zdravstveni turizam jest pružanje zdravstvenih usluga – dijagnostičkih i terapijskih postupaka, zdravstvene njege te postupaka medicinske rehabilitacije uz pružanje ugostiteljskih usluga i/ili usluga u turizmu. Zdravstveni turizam uključuje medicinski turizam, lječilišni turizam i medicinski wellness. Prepoznat je kao cjelogodišnji izvozni proizvod visoke dodane vrijednosti. Educirani i stručni zdravstveni radnici koji pružaju usluge na visokoj razini, uz istovremeno korištenje obilja prirodnih ljekovitih činitelja, predstavlja veliki potencijal za razvitak cjelogodišnjeg zdravstvenog turizma u Republici Hrvatskoj. – vele u Ministarstvu zdravstva.

Zdravstvene usluge u zdravstvenom turizmu mogu pružati zdravstvene ustanove, trgovačka društva za obavljanje zdravstvene djelatnosti i privatni zdravstveni radnici, a oni mogu osim zdravstvenih pružati i usluge u turizmu sukladno propisima kojima se uređuje pružanje usluga u turizmu te obavljati ugostiteljsku djelatnost sukladno propisima kojima se uređuje obavljanje ugostiteljske djelatnosti, kažu.

Za više informacija o zdravstvenom turizmu zapratite, kako se to kaže, i brošuru Hrvatske turističke zajednice o zdravstvenom turizmu naslovljenu Po zdravlje i formu u Hrvatsku i sloganom Hrvatska – puna zdravlja, te porukama poput Ne ispunjavajte život danima, ispunite dane životom, Predodređeni za regiju zdravlja, Spremni za radost, otporni na stres… itd.

U brošuri namijenjenu korisnicima zdravstvenoturističkih hrvatskih usluga poručuju i kako ‘Tu niste samo broj’, te kako se u našim zdravstvenim ustanovama primjenjuje osoban pristup i upravo za vas osmišljen paket usluga upotpunjen sadržajima koji uključuju blagodati podneblja, riznicu kulturne ponude i bogatstvo okusa.

Problem je jedino što bi netko tko čuje ovakvo što, a čeka neki specijalistički pregled preko HZZO-a 18 mjeseci, mogao neplanirano završiti na Ugljanu.

I to u neturističkom dijelu ustanove.