Politički analitičar Jakov Žižić u N1 Studiju uživo komentirao je novi Zakon o izbornim jedinicama, odnosno, ima li u njihovu “prekrajanju” političkog inženjeringa ili ne.
“Mislim da je trebalo biti više zahvata da bi se govorilo o ozbiljnijem inženjeringu. Uvijek se izborni sustav kroji djelomice prema političkim interesima. Ali, jedan element inženjeringa svakako je kad se jedna županija dijeli na dvije, tri ili, kao u slučaju Zagrebačke, četiri izborne jedinice. Primjerice, Bjelovarsko-bilogorska se nije dirala, vjerojatno zbog koalicijskog partnera u gospodinu Hrebaku”, kazao je Žižić pa nastavio:
“Koprivničko-križevačka i Sisačko-moslavačka se dijele u dvije. U redu, Zagreb je smanjen na tri. Da zaključim, trebalo bi više intervencija u izborni sustav da bi se govorilo o značajnijem inženjeringu.”
Naglasio je i da izborne jedinice nisu tehničko-administrativno pitanje.
“Ne može se govoriti o nekakvim ekspertima kad se odlučuje o tome hoće li neki grad, županija ili općina biti podijeljen na više jedinica, to je političko pitanje”, rekao je politički analitičar.
Upravo je tako politička odluka presudila kad se radi o broju stanovnika i broju stanovnika. Stalo se na granicama izbornih jedinica, koje se mijenjaju. Ustavni sud je rekao da one moraju pratiti u što većoj mjeri administrativne granice i ne smije biti odstupanje veće od pet posto. Međutim, jedinice ne prate administrativne granice i napravljene su prema registru u kojem je pola milijuna birača više od stanovnika. Oporba će zatražiti test ustavnosti.
“Ustavni sud je rekao da bi trebao pratiti odredbe, a ne da ih mora. Ostavilo se dosta prostora i mislim da je to veliki problem. Prvenstveno bi trebalo gledati stvarno stanje birača jer ovo je prefeksibilno. Mislim da Ustavni sud neće reagirati jer od 2007. imamo činjenicu da je broj birača neujednačen i da glas ne vrijedi jednako. Koliko je to ciklusa izbora, a tek sad reagiraju. To govori kako će se ponašati Ustavni sud, koji je vezan uz političke stranke”, objasnio je Žižić.
Poštivanje načela broja birača značajno bi promijenio ishod izbora.
“Vladajući bi imali dva mandata manje već na prošlim izborima da se to poštuje. Dakle, bitno se utječe na ishod izbora”, naglasio je Žižić pa se vratio na Ustavni sud:
“Na pitanje nejednake vrijednosti glasa je Ustavni sud reagirao prvi put 2010. Već tad je bilo jasno da je to neustavno, ali reagiraju tek 2023. i to ne značajno, ukidaju izborne jedinice. Slovenski Ustavni sud je napravio konkretniji potez ukidanjem veličine i broja. Elementarna stvar je da svaki glas vrijedi jednako, a ne da se to postavlja kao uspjeh.”
Političari često biraju u kojoj će se izbornoj jedinici kandidirati po tome što im više odgovara, a to je još jedan od problema. Primjerice, osma s Novim Vinodolskim je sporna.
“Hoće li biti u sedmoj ili osmoj je političko, a ne tehničko pitanje. Imate moć i iscrtavate to kako vam odgovara. Povijesno je Novi Vinodolski ipak bliže kontinentalnoj Hrvatskoj”, napomenuo je politički analitičar, piše N1.
