Odron na odlagalištu otpada Jakuševec, koji se dogodio prekjučer ujutro, bio je drugi u samo mjesec dana. Tri radnika su jučer ozlijeđena, a jedan je teško. Jakuševec je u ponedjeljak bio zatvoren, a jučer se otpad ondje ponovno odvozio. Mirela Holy izjavila je da je Jakuševec sanirani deponij na koji se smije odlagati otpad, ali samo onaj koji ne mijenja kemijska svojstva. Zlatko Milanović napomenuo je da su sve metropole razvijenih država svoje probleme poput Jakuševca već riješile.
Mirela Holy, bivša ministrica zaštite okoliša i prirode, izjavila je u emisiji Otvoreno da je stanje na Jakuševcu zabrinjavajuće zato što vidimo da se deponij urušava. Ondje se nešto događa što može imati utjecaj i na glinene podloge i folije koje se nalaze, kazala je te se nada da to ipak nije slučaj, piše vijesti.hrt.hr.
– Nadam se da neće doći do curenja procjednih voda jer bi to moglo imati štetni utjecaj na kakvoću pića, odnosno vode na području Zagreba, istaknula je.
Nadam se, kazala je Holy, da će se tijelo deponija stabilizirati i da će se i dalje moći odlagati otpad na deponiju sve dok se ne pronađe alternativni način gospodarenja otpadom, odnosno realizira centar za gospodarenje otpadom gdje će se postupati s mješovitim komunalnim otpadom koji se sada trenutačno odlaže na zagrebački deponij.
Mirko Budiša, zamjenik direktora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost potvrdio je da se provode izvidi na Jakuševcu te da se kontrolira sve što je ondje ušlo, način na koji se to ugrađivalo u tijelo odlagališta i o kojoj vrsti otpada se radi.
– To može potrajati nekoliko tjedana, evo vidjet ćemo uskoro rezultate toga, nadam se.
“Političari se trebaju dogovoriti”
Komentirajući tvrdnje medija da se na odlagalištu nalazio biootpad – Siniša Radiković, direktor Gradskog komunalnog poduzeća PRE-KOM iz Preloga kazao je kako to moraju utvrditi inspekcijske službe. Naglasio je kako je Jakuševec najveće brdo otpada u Hrvatskoj.
– Nažalost trebamo se više orijentirati na odvoženje otpada na odlagalište. Ne grade se građevine za gospodarenje otpadom, jer se oko toga nikad nije složio onaj treći stup – političari. Sadašnja vlast je rušila kompostanu u Brezovici, a oporba sada ruši Resnik. Tako se ne može raditi, otpadom se gospodari uz suradnju komunalaca, građana i političara, upozorio je.
Podsjetio je da je Bjelovar izgradio i kompostanu i sortirnicu sredstvima Europske unije, a PRE-KOM iz Preloga je jedno od rijetkih poduzeća koja ima i sortirnicu, i kompostanu, pogon za obradu glomaznog otpada, pogon za obradu građevinskog otpada i centar za ponovnu uporabu.
“Otpad koji se ovako odlaže, ugrožava pitke vode”
Zlatko Milanović, stručnjak za gospodarenje otpadom, istaknuo je da je rješenje za Zagreb, kao i za sve druge – odgovorno gospodarenje tvarima koje smo uzeli od prirode i s njima radimo. Trebamo shvatiti da otpad nije smeće i da nije to neka stvar koju treba čim prije odvesti da ne bude na našem vidiku ili da nam ne smrdi. Naglasio je da su u otpadu silne sirovine, neiskorištene, koje bespotrebno bacamo.
– Druga stvar, otpad kad se ovako odlaže, ugrožava pitke vode. Bez pitke vode neće nitko od nas opstati. Odlagalište se nalazi na smjeru vodotoka, dodao je.
Govoreći o tome koliko je kompleksno riješiti pitanje Jakuševca kazao je da su sve velike metropole u razvijenim državama to već riješile. Uglavnom, prije svega, kaže, trebamo znati da trebamo smanjivati otpad.
“Jakuševec je saniran i ondje se smije odlagati samo otpad koji ne mijenja kemijska svojstva”
Jakuševec je sanirani deponij koji je trebao biti zatvoren 2012. godine, nakon što je saniran, tvrdi Holy. Budući da nije ni vlast na čelu s Milanom Bandićem, a niti sadašnja vlast, dodaje, osigurala alternativnu metodu za gospodarenje miješanim komunalnim otpadom, onda se i dalje na Jakuševac koji je sanirani deponij odvozi tzv. neinertizirani miješani komunalni otpad, piše vijesti.hrt.hr.
– Dakle, nije točno da se prema europskim direktivama ne može odlagati otpad. Otpad se može i dalje odlagati, ali taj otpad mora biti inertiziran, što znači da ne smije više mijenjati svoja kemijska svojstva. S obzirom na to da mi naš miješani komunalni otpad u Zagrebu ne inertiziramo, on je u stvari dalje aktivan i to tijelo deponija je živo, ali moramo kad govorimo o Jakuševcu imati na umu da je taj deponij u stvari saniran, istaknula je.
Naglasila je da u Hrvatskoj postoji jako veliki broj deponija koji nisu uopće sanirani i koje tek treba sanirati, što znači da niti nemaju glinene slojeve, niti folije, niti imaju otplinjavanje, niti imaju sustav sakupljanja procjednih voda, što je katastrofa.
“Jakuševec se ne može zatvoriti, jer ne postoji alternativa”
Budiša napominje da na odlagalištu kao što je Jakuševec, velika količina otpada uvijek stvara rizik od nestabilnosti ploha. Ako istovrsne vrste otpada odlažete na jedno mjesto, koncentrirate, taj rizik postaje sve veći, kazao je. Zagreb ne može zatvoriti odlagalište jer on nema alternativu, pojasnio je.
– Zagreb nije izgradio postrojenje niti za sortiranje, nije izgradio dodatne kapacitete kompostiranja, nije izgradio centar za gospodarenje otpadom i naprosto odlagalište Jakuševec će se koristiti do zadnjeg svog kapaciteta koji je predviđen, dakle, otprilike 3-4 godine, dodaje.
U većem dijelu Hrvatske situacija s otpadom nije dobra, smatra Radiković. Izgrađena su dva centra, a treći bi trebao proraditi uskoro.
– Ustavni sud je donio odluku da jedinice lokalne samouprave ne trebaju uzimati smeće od drugih i sada fond to nastoji riješiti dodatnim sufinanciranjem. Siguran sam da većina odlagališta i jedinica lokalne samouprave neće uzeti to sufinanciranje, da ne bi morali uzimati otpad drugih jedinica, istaknuo je. Smatra da bi trebalo promijeniti zakon i staviti da se miješani otpad može direktno obraditi u energanama za otpad.
Milanović pak tvrdi da je regulativa u Hrvatskoj dobra, ali se ona ne provodi. Odlagalište Prudinec, kaže, najbolje je odlagalište koje je napravljeno na ovim prostorima.
Napominje da se na otpadu sakupljaju i životinje kojima to odlagalište služi “kao restoran”. No dodaje i da je Zagreb prvi napravio kompostanu te da jedini u Hrvatskoj iz odloženog otpada proizvodi 4 MW struje.
– Ovo što se sad desilo to je možda neka sitnija greška u manipulaciji. Naći će se, utvrdit će se i popravit će se. Ne treba biti nikakva panika, dodao je i potvrdio kako građani mogu biti na miru da neće doći do većih incidenata.
Holy: Do 2018. trebalo je uvesti integrirani sustav gospodarenja otpadom
Hrvatska nije ispunila nijedan rok iz europskih direktiva, tvrdi Holy. Do 2018. godine trebalo je uvesti tzv. integrirani sustav gospodarenja otpadom, koji podrazumijeva sanirana odlagališta i poštivanje hijerarhije postupanja s otpadom, znači od smanjenja nastanka otpada, selektiranja otpada, obrade, oporabe, recikliranja, termičke obrade otpada i konačno odlaganja inertiziranog otpada.
– Mi i dalje preskačemo sve faze i odlažemo neinertizirani otpad, miješani komunalni otpad na deponij. Nismo poštivali sve ove faze prije toga. Postojali su i različiti rokovi vezani za udio biofrakcije otpada koji se odlaže na odlagališta. Prije nekih mjesec dana je Europska komisija podignula tužbu protiv RH zbog nepoštivanja odredbi o ambalažnom otpadu vezano uz implementaciju, odnosno unošenje u zakonodavstvo RH odredbi iz direktive, što znači da čim su oni stavili na sud, postoji vjerojatnost da ćemo platiti financijske penale, kazala je.
Budiša se nadovezao i rekao da je Europska komisija odustala od toga. To je, kaže, formalno pokretanje postupka budući da je ministarstvo na vrijeme donijelo pravilnik o ambalažnom otpadu. Dakle, nema nikakvih penala i tužbe.
Milanović napominje da država mora uskladiti gradnju sortirnica, kante, kompostane, bioplinska postrojenja i na koncu ono što ostane da se inertizira.
U Hrvatskoj se kasni s izgradnjom centara za gospodarenje otpadom jer nije bilo, tvrdi Budiša, kontinuiteta u politikama gospodarenja otpadom. Kaže da kontinuitet postoji tek zadnjih 6-8 godina i da se u tom vremenu mnogo učinilo. Imamo izgrađena tri centra, a četvrti, zadarski bi trebao biti pušten do kraja godine u pokusni rad. Četiri centra su u izgradnji, a tu su i dva slavonska koja su u završenoj fazi projektiranja, izjavio je među ostalim.
“Strategija gospodarenja otpadom je zastarjela”
U Hrvatskoj je najveći nedostatak izostanak strateškog pristupa otpadu, tvrdi Holy.
– Tu trebaju biti jasni prioriteti. Po mojem mišljenju, najveći prioritet kada je riječ o gospodarenju otpadom je biofrakcija otpada. I to je na kraju krajeva bilo u skladu i s direktivama Europske unije. I u tom smislu mislim da Vlada zajednički s jedinicama lokalne i regionalne samouprave mora raditi na tome da se realiziraju ili biokompostane ili bioplinska postrojenja kako bismo imali što je moguće veći postotak zbrinjavanja, odnosno gospodarenja biofrakcijom otpada koja je i živi dio svega toga.
Trebamo početi graditi centre koji su ustvari u skladu s modernim tehnologijama, tvrdi Holy.
Radiković smatra da je neophodno urediti u manjem dijelu zakonodavni okvir, a kao dobar primjer operacionalizacije naveo je Sloveniju.
Trebamo shvatiti da otpad nije smeće, kaže Milanović te poziva na edukaciju o ovom problemu sve razine društva.
Holy smatra da bi trebalo pokrenuti burzu otpada i uvesti tzv. recovery organizacije u gospodarenje posebnim kategorijama otpada kako bi potaknuli otpadnu infrastrukturu, piše vijesti.hrt.hr.
Gospodarenje otpadom uvijek je trošak, kaže Budiša i dodaje da on može biti samo manji ako se optimizira sustav te je naglasio važnost centara za gospodarenje otpadom.
